Prevencija je ključ: Stručnjaci otkrili kako zdravim navikama smanjiti rizik od moždanog udara i infarkta
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborU Beogradu je prethodnih dana zabeležen povećan broj moždanih udara i akutnih infarkata, zbog čega su ekipe Hitne pomoći i lekari na VMA imali pojačan obim posla.
U emisiji "Puls Srbije" govorilo se o mogućim uzrocima ove situacije, faktorima rizika i simptomima koje građani ne bi smeli da ignorišu. Detaljnija objašnjenja da li su neurolog prof. dr Toplica Lepić i dr Violeta Nikolić iz Hitne pomoći.
Nagla promena vremena donela više hitnih intervencija
Kako je objasnila dr Violeta Nikolić iz Hitne pomoći, organizam starijih osoba teže se prilagođava naglim promenama vremena, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući promene krvnog pritiska, srčane aritmije i teža kardiovaskularna i neurološka stanja.
- Bilo je povećanog broja intervencija, što smo i očekivali zbog izraženih temperaturnih oscilacija. Hronični pacijenti i starije osobe ne mogu brzo da se prilagode novim vremenskim uslovima, jer su njihovi adaptacioni mehanizmi oslabljeni i ne reaguju kao mlađi i zdravi. Zbog toga dolazi do naglih skokova i padova krvnog pritiska, kao i do srčanih aritmija, što izaziva nelagodnosti u grudima, stezanje, bolove, a posledično i cerebrovaskularne insulte ili akutne koronarne događaje - objasnila je Violeta.
Ona je istakla i da je u takvim situacijama rad Hitne pomoći dodatno otežan jer su pozivaoci često uznemireni i pod stresom, što otežava prikupljanje tačnih informacija o stanju pacijenta. Kako je navela, medicinski timovi moraju ciljanim pitanjima da dođu do ključnih podataka i procene hitnost intervencije.
- Često su pozivaoci na našoj centrali uspaničeni i uznemireni, posebno kada je u pitanju ozbiljno stanje pacijenta, bilo da zovu zbog sebe ili bliske osobe, pa tada nismo u mogućnosti da dobijemo precizne informacije koje su nam potrebne. Zato je jedan od naših zadataka da ciljanim pitanjima dođemo do ključnih podataka o stanju pacijenta, kao i da procenimo stepen hitnosti tog poziva. Takođe je važno da pozivaoci ostanu smireni, prate instrukcije lekara i dispečera, a često tražimo i da čujemo pacijenta kako bismo procenili njegovo stanje - rekla je ona.
Kako prepoznati rane znake moždanog udara i infarkta?
Prof. dr Toplica Lepić, neurolog je ukazao da suod posebne važnosti su dve stvari - sprečavanje nastanka bolesti i pravovremeno reagovanje kada se simptomi već pojave.
- Dve su važne stvari u vezi sa moždanim udarom i kardiovaskularnim bolestima, uključujući i srčane bolesti i koronarne sindrome. Prva je prevencija, odnosno nastojanje da sprečimo da do toga uopšte dođe, a druga je da, ako se simptomi već pojave, brzo reagujemo na to i prepoznamo ih. Što se tiče prevencije, važno je da kontrolišemo svoje zdravlje, da lečimo povišen krvni pritisak ako ga imamo, šećernu bolest, kao i povišene masnoće u krvi, holesterol i trigliceride, i da vodimo računa o krvnim sudovima, posebno karotidnim arterijama - objasnio je Lepić
On je dodao da je za prevenciju od ključnog značaja i usvajanje zdravih životnih navika, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost.
- Takođe je važno da vodimo zdrav život, da vodimo računa o ishrani, da se krećemo i imamo redovnu fizičku aktivnost, ali da ne preterujemo ni u opterećenju ni u jelu, posebno kada je reč o masnoj i slanoj hrani koja direktno ugrožava zdravlje. Drugi aspekt je, ukoliko se nešto desi, da znamo da prepoznamo simptome, jer postoji američka formula FAST koja podrazumeva asimetriju lica, slabost ruke i poremećaj govora, i na osnovu toga se može brzo reagovati - zaključio je.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs