"Heart Failure 2025"

Akademik Petar Seferović: Srčanu slabost u Srbiji lečimo po svetskim standardima

Shutterstock, Privatna Arhiva

Jedan od najvažnijih svetskih medicinskih skupova - međunarodni kongres "Heart Failure 2025", koji okuplja vodeće stručnjake iz oblasti kardiologije, održan je u Beogradu od 17. do 20. maja 2025.

Reč je o najvećem medicinskom kongresu ikada održanom u Srbiji, a u organizaiji Asocijacije za srčanu insuficijenciju Evropskog kardiološkog društva (HFA ESC). Događaju su prisustvovali učesnici iz više od 100 zemalja, među kojima su najeminentniji kardiolozi, istraživači, predstavnici farmaceutske industrije i eksperti iz kliničke prakse - oko 5.500 učesnika iz celog sveta, uključujući 470 vodećih stručnjaka iz oblasti kardiovaskularne medicine.

O značaju ovog kongresa razgovarali smo sa akademikom Petrom Seferovićem, profesorom kardiologije na Medicinskom fakultetu, bivšim predsednikom Evropskog udruženja kardiologa i Evropskog udruženja za srčanu slabost, koji je jedan od ključnih inicijatora dolaska ovog skupa u Beograd.

- Ovo je bio vatromet novih dostignuća, upotrebe novih lekova, uređaja i novih strategija u lečenju srčane slabosti. Imali smo prilike da je u toku četiri dana od najvećih svetskih eksperata, a njih je bilo oko 500, čujemo sve ono što je najvažnije za lečenje naših bolesnika. Rezimirali smo šta je novo u lečenju srčane slabosti, u raznim vrstama strategija koje su u odnosu na ovu bolest važne, i ono što je od najvećeg značaja jeste to - da su sve te stvari pristupačne i u Srbiji - kaže akademik Seferović. 

Akademik prof. Petar Seferović je jedan od ključnih inicijatora dolaska ovog skupa u Beograd. Foto: Olivera Marković/Kurir

Zašto ova bolest često ostaje neprepoznata u ranoj fazi?

- Srčana slabost je ozbiljno i učestalo oboljenje kod kog srce gubi sposobnost da pumpa dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe organizma. To znači da tkiva i organi ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija, što dovodi do brojnih tegoba. Simptomi srčane slabosti mogu se razvijati postepeno i često ostaju neprepoznati u ranim fazama - objašnjava prof. dr Seferović. 

On ističe da se ovaj veliki kongres održava drugi put u našoj zemlji, a prvi put održan je 2012. 

- Sama ta činjenica dokazuje koliko je Srbija istaknuta na ovom polju. Takođe, važno je spomenuti da smo imali predsednika Evropskog udruženja kardiologa, velikog udruženja sa 110.000 članova, profesora Tomasa Lušera, ali i sledećeg predsednika, profesorku Ceciliju Linde iz Stokholma, tako da smo imali priliku da razmenimo mišljenja. Takođe bi trebalo spomenuti i veliki broj mladih ljudi koji su bili sa nama, koji su neumorno postavljali pitanja i trudili se da na najbolji način osvetle sve ono što se dešava u ovoj oblasti.

Koji su najčešći simptomi srčane slabosti?

- Najčešće se javlja kratkoća daha, naročito pri naporu ili ležanju, zatim umor i iscrpljenost, oticanje nogu, zglobova i stopala, ubrzan ili nepravilan rad srca, noćno buđenje zbog gušenja, smanjena tolerancija fizičkog napora, učestalo noćno mokrenje, kao i gubitak apetita i osećaj nadutosti. Nažalost, Nažalost, ovi simptomi se često pripisuju starenju ili slaboj kondiciji, pa pacijenti kasne sa odlaskom kod lekara - upozorava prof. dr Seferović. 

Sve ono što se radi u svetu mi primenjujemo u Srbiji, ističe akademik Seferović Foto: Dragan Mujan

Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji

Kardiovaskularne bolesti godišnje odnose oko 48.000 života. Među njima se izdvaja srčana slabost – hronično oboljenje sa ozbiljnom prognozom, koje nastaje kada srce ne može više efikasno da pumpa krv i obezbedi telu dovoljan dotok kiseonika i hranljivih materija.

Udruženje za srčanu slabost Srbije postoji od 2011. godine, veoma je aktivno i takođe ima svoj kongres koji se održava svake godine.

- To se odlično uklopilo u sve aktivnosti Evropskog udruženja za srčanu slabost. Mi smo bili i još uvek smo nosioci mnogih aktivnosti, uključujući prvu verziju Evropskog udžbenika za srčanu slabost. Bitno je spomenuti da smo dobili da radimo i njegovu drugu verziju. Kao glavni urednik ja bih trebalo da izaberem još pet drugih ljudi koji će završiti jedan ovakav, veoma lep, edukativni materijal.

HFA kongres bio je prilika ne samo za razmenu znanja i iskustava, već i za predstavljanje najnovijih uvida u dijagnostiku i terapiju srčane insuficijencije (slabosti), jednog od najvećih izazova savremene medicine. Posebnu vrednost ima i prestižna naučna sesije "Late-Breaking Science", tokom koje su predstavljena revolucionarna istraživanja i terapije koje oblikuju budućnost kardiološke prakse.

- Takođe, veoma smo srećni što smo završili epidemiološku studiju na kojoj smo radili tri godine i koja obuhvata 43 evropske zemlje gde je epidemiologija u samoj njihovoj žiži interesovanja. To su stvari koje pokazuju da imamo veliki ugled i da smo veoma prisutni u Evropskom udruženju kardiologa.

Prof. dr Seferović i prof. dr Arsen Ristić Foto: Olivera Marković/Kurir

Alarmantni podaci

Više od 64 miliona ljudi širom sveta živi sa srčanom slabošću. Iako pouzdani nacionalni podaci za Srbiju još uvek nisu dostupni, na osnovu prevalence srčane slabosti u opštoj populaciji Evrope od 1.7 do 2.3 odsto i više procenjuje se da oko 120.000 osoba i više u našoj zemlji trenutno ima ovo oboljenje.

Pored inostranih, kongresu su prisustvovali i i istaknuti domaći stručnjaci.

- Profesor doktor Arsen Ristić, moj kolega, takođe je bio deo ovog skupa. Mi zajedno radimo skoro četiri decenije, i veoma sam zadovoljan što je prof. Risić tu da nam pomogne. Imamo odličnu grupu mladih stručnjaka, među kojima se posebno ističe Marija Polovina kao osoba koja je prepoznata u Evropskom udruženju za srčanu insuficijenciju kao jedan od nosioca aktivnosti u budućem periodu. Ako bismo hteli da spomenemo ljude iz inostranstva, njih je bilo mnogo, ali mislim da je važno istaći predsednika Evropskog udruženja Marka Metru kao i budućeg predsednika Evropskog udruženja za srčanu slabost, profesora Vilfreda Mulinsa. Imamo odličnu vezu i sa našim komšijama jer sam u Evropskom udruženju kardiologa zadužen za istočnu Evropu. Sve naše komšije su bile ovde, mi sa njima odlično sarađujemo i radimo velike naučne projekte.

Da li se u Srbiji pacijenti leče kao i u svetu?

- Sve ono što se radi u svetu mi takođe ovde primenjujemo i u stanju smo da naše bolesnike lečimo na najbolji način i sa najboljim strategijama, sa najboljim lekovima i najboljim metodama - istakao je akademik Seferović. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Šta je srčana slabost i kako nastaje? Kardiolog otkriva skrivene simptome koji mogu da ugroze život