Nebezbedna hrana odnese 1,5 miliona života godišnje: Obrok uz dodatak arsena i olova
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNebezbedna hrana odnese 1,5 miliona života godišnje. U najvećem riziku su deca mlađa od pet godina, jer imaju skoro tri puta veći rizik da se razbole posle kontaminiranog obroka, navodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO) uoči Svetskog dana bezbednosti hrane, koji se obeležava 7. juna 2026. godine.
Utiacaj na razvoj mozga
Napominje se da konzumacija neispravnih namirnica može da bude smrtonosna u dečjem uzrastu. Pored toga, izloženost opasnim supstancama poput metil-žive i olova u hrani može da negativno deluje na razvoj mozga i izazove doživotne neurološke i razvojne probleme.
SZO procenjuje da nesigurna hrana godišnje uzrokuje oko 866 miliona oboljenja i 1,5 miliona smrtnih slučajeva, koji se u značajnoj meri mogu sprečiti boljom higijenom, bezbednom vodom, pravilnom pripremom hrane (npr. pasterizacijom) i boljim pristupom zdravstvenoj zaštiti. Najviše pogođeni delovi sveta su Afrika i Jugoistočna Azija.
Biološke i hemijske opasnosti
Biološke opasnosti, uključujući bakterije, viruse i parazite, uzrokuju najveći deo oboljenja (oko 860 miliona slučajeva u 2021. godini), dok hemijske supstance imaju nesrazmerno veliki udeo u smrtnosti. Čak 73 odsto smrtnih slučajeva tokom 2021. godine posledica je hemijskog zagađenja, posebno neorganskim arsenom (42 odsto) i olovom (31 odsto).
Generalni direktor SZO, dr Tedros Adhanom Gebrejesus, istakao je da bezbednost hrane nije apstraktno pitanje, već da utiče na svaki obrok i svaku porodicu, i da nove procene prvi put daju jasniju sliku globalnog tereta bolesti.
Neophodna je stroža kontrola na svim nivoima
Nova analiza obuhvatila je 42 glavna uzročnika bolesti koje se prenose hranom u 194 zemlje u periodu od 2000. do 2021. godine, uključujući bakterije, viruse, parazite i hemikalije. Uključeni su i novi faktori poput metala, rotavirusa i parazita koji izaziva Čagasovu bolest.
Hemijske supstance u hrani, poput arsena, olova i metil-žive, mogu dospeti u prehrambeni lanac putem prirodnih izvora i ljudskih aktivnosti. SZO upozorava da je potrebno obezbediti bolju poljoprivrednu praksu, strožu industrijsku kontrolu i ekološke propise koji se dosledno sprovode.
Izvor: who.int/ zdravlje. kurir.rs