VAŽNO

Proboj u medicini: Implantat u mozgu vratio govor paralizovanom pacijentu u SAD (FOTO) (VIDEO)

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Eksperimentalni moždani implantat omogućio je paralizovanom čoveku da ponovo komunicira i govori svojim glasom, što se smatra mogućom prekretnicom u razvoju interfejsa mozak–računar
Eksperimentalni moždani implantat omogućio je muškarcu sa teškom paralizom da ponovo komunicira i govori glasom koji podseća na njegov prirodni.

Muškarac sa uznapredovalom amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), koji više ne može da pomera gotovo nijedan deo tela, zahvaljujući eksperimentalnom moždanom implantatu ponovo može da komunicira sa okolinom i to glasom koji podseća na njegov prirodni glas pre bolesti.

Reč je o 47-godišnjem Kejsiju Harelu, učesniku kliničkog ispitivanja u SAD, čiji je mozak skoro dve godine povezan sa sistemom koji pretvara moždane signale u tekst i govor. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, uspeo je da izrazi više od 183.000 rečenica i gotovo dva miliona reči.

Tehnologija funkcioniše tako što se tokom operacije u deo mozga ugrađuju elektrode koje registruju moždanu aktivnost kada osoba pokušava da govori, čak i bez pokreta usana ili glasnih žica. Ti signali se zatim obrađuju pomoću spoljnog dekodera koji ih u realnom vremenu pretvara u tekst na ekranu računara.

Kejsi Harel koristi interfejs za implantaciju mozga, sa suprugom i ćerkom u blizini Foto: UCD

Harel se sistemom služi pomoću pogleda. Na ekranu se pojavljuje kursor kojim upravlja očima, dok određene komande može da aktivira samom mišlju.

Najveća vrednost ovog sistema nije samo u svakodnevnim aktivnostima. Harel sada samostalno šalje poruke i imejlove, pretražuje internet i nastavlja da radi puno radno vreme uprkos teškom zdravstvenom stanju.

Porodica ponovo čuje njegov glas

Posebno emotivan deo ovog dostignuća jeste činjenica da je digitalni glas kreiran tako da zvuči slično Harelovom glasu pre ALS-a.

- Veoma je posebno kada pogledam svoju suprugu u oči i ona ponovo čuje moj glas. Tako mogu da podelim uspomene i objasnim ćerki kako sam nekada zvučao, jer se ona toga više ne seća - rekao je Harel koristeći sistem.

On ističe da mu ova tehnologija omogućava da ostane povezan sa svojim životom i ljudima koje voli.

Naučnici o mogućem proboju u razvoju interfejsa mozak–računar

Neurohirurg dr Dejvid Brendman sa Univerziteta Kalifornije u Dejvisu, jedan od vodećih istraživača studije, smatra da bi ovo mogla biti prekretnica u razvoju interfejsa mozak-računar.

- Godinama su ovakvi sistemi bili samo dokaz koncepta u strogo kontrolisanim laboratorijama. Ovaj rad pokazuje da smo možda prešli važan prag i omogućili osobi sa paralizom da komunicira pod svojim uslovima - rekao je Brendman.

Harel učestvuje u kliničkom ispitivanju BrainGate 2, koje istražuje bezbednost i efikasnost interfejsa mozak-računar kod osoba sa teškim poremećajima govora i pokretljivosti.

Više od 3.800 sati korišćenja

Tokom dve godine Harel je proveo više od 3.800 sati koristeći uređaj i više od 400 dana aktivno ga trenirao. Danas komunicira prosečnom brzinom od oko 56 reči u minutu, što je značajno brže nego kada je sistem prvi put počeo da koristi 2023. godine.

Istraživači navode da je sistem tačan u približno 92 odsto slučajeva, a korisniku omogućava i "privatni režim" kako određene misli ne bi bile pretvorene u govor ili sačuvane za analizu.

- Ova tehnologija mi omogućava da komuniciram prirodnije nego bilo koje drugo pomagalo koje sam do sada koristio - rekao je Harel.

Naučnici se nadaju da će iskustva njega i još 26 učesnika trenutnog kliničkog ispitivanja pomoći da se tehnologija dodatno unapredi i jednog dana postane dostupna većem broju ljudi sa teškom paralizom i gubitkom govora.

Izvor: sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs

Novi pristup lečenja mozga: Naučnici razvili tehniku koja cilja duboke regije bez operacije