Šta je bolest X i da li nam preti nova pandemija? Prof. dr Banko upozorava na još jednu opasnost
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNova pandemija će se jednog dana dogoditi, ali niko danas ne zna koji će je patogen izazvati. Upravo zato nauka koristi naziv "bolest X" - ne za konkretnu bolest ili virus koji već postoji, već za buduću pretnju čiji uzročnik još nije poznat, objašnjava prof. dr Ana Banko, virusolog i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
- Ono što nauka govori i što mi znamo naročito u domenu virusologije jeste da virusi cirkulišu u životinjskom svetu i da će se nove pandemije dešavati, hteli mi to da priznamo ili ne. Ljudi često mešaju šta je naučni deo pandemije, a šta je to što su bile mere koje su sprovodila određena društva i kako su pojedinci i društva na to reagovali. A znamo da su sve zemlje različito i donosile odluke i reagovale, i mislim da nismo puno naučili - smatra prof. dr Banko
Priprema za pandemiju ne znači da je neko priprema
Kako ističe dr Banko, govor o pripremama za buduću pandemiju ponekad se pogrešno tumači kao najava nečega što se veštački stvara. Naučnici, međutim, prate viruse koji cirkulišu među životinjama i njihov potencijal da pređu na ljude.
- Kada kažemo da je neophodno da se pripremimo za neku novu pandemiju, onda ljudi mogu da protumače da se tamo negde sprema veštački neka druga pandemija, a zapravo će se ona po prirodi stvari, prirodnom cirkulacijom virusa desiti. Obično je virusnog porekla. Naučnici pomno prate cirkulaciju životinjskih virusa koji se mogu preneti na ljude i ja bih samo dala primer da mi danas živimo u urgentnoj situaciji u tom domenu - ističe virusolog.
Klimatske promene menjaju mapu virusnih infekcija
Jedan od razloga za dodatni oprez jesu klimatske promene. Sa porastom prosečne temperature menjaju se područja u kojima opstaju životinje i vektori koji prenose pojedine infekcije (poput komaraca), pa bolesti ranije karakteristične za toplije krajeve postaju značajne i za druge delove sveta.
- Ono što je opasnost jeste da će zbog klimatskih promena virusne infekcije koje zavise od rezervoara koji se nalaze u toplijim krajevima polako početi da se šire na do sada umerene klimatske regije i mi ćemo sigurno u budućnosti imati više onih infekcija koje su ranije bile vezivane za tople krajeve, jer će se vektori, odnosno oni koji nose te infekcije zapravo pomerati kako bude rasla prosečna temperatura - objašnjava profesorka.
Dr Banko kao primere ozbiljnih virusnih infekcija navodi ebolu i Marburg virus, koji je pre više decenija izolovan i u Beogradu nakon što su oboleli laboratorijski radnici. A šta je onda bolest X?
- Pa bolest iks je nova pandemija. Dakle, ne postoji ništa misteriozno u tome. Ona je nazvana iks jer ne znamo koji će to patogen biti, niti ga iko priprema. Ali to je nova pandemija koja će se dogoditi jednog dana - poručuje prof. dr Banko.
Izvor: Politika.rs/Zdravlje.kurir.rs