Festival zdravlja u Beogradu: Kako zavisnosti pokreću epidemiju hroničnih bolesti
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborTradicionalni, 32. Festival zdravlja biće održan 24. septembra od 10 do 19 časova u Domu Vojske Srbije, u Ulici braće Jugovića 19 u Beogradu. Ulaz je besplatan. Ovogodišnji Festival otvara važno pitanje: kako zavisnosti pokreću epidemiju hroničnih nezaraznih bolesti?
Posetioci će bez zdravstvene knjižice i čekanja moći da provere različite parametre zdravlja, prisustvuju predavanjima o brojnim temama iz oblasti medicine i razgovaraju sa zdravstvenim stručnjacima.
Prevencija u fokusu
Povodom najave ovogodišnjeg Festivala zdravlja održana je konferencija za medije na kojoj su o povezanosti bolesti zavisnosti sa nekim od najčešćih zdravstvenih problema današnjice, značaju prevencije i faktorima rizika govorile dr Mirjana Mićović, pedijatar i predsednica Organizacionog odbora Festivala zdravlja, dr sci. Svetlana Vučetić Arsić, neurolog i adiktolog, dr Vesna Mandrapa, specijalista opšte medicine, i prim. dr Lela Ilić, epidemiolog.
- Želimo da poručimo da je prevencija veoma važna, jer ne umiremo samo od infarkta, već i od navika koje mu godinama prethode. Zato pozivamo građane da dođu i dobiju savete koji će im pomoći da sačuvaju zdravlje, a ako je ono narušeno, da saznaju na koji način mogu da ga unaprede - istakla je dr Mirjana Mićović, predsednica Organizacionog odbora Festivala zdravlja u Beogradu.
Predavanja, vežbanje i program za najmlađe
Predavanja će držati stručnjaci iz različitih oblasti medicine, a biće organizovane i kontinuirane medicinske edukacije za zdravstvene radnike, kao i tribine za osnovce i srednjoškolce.
Za najmlađe će biti organizovani „Dečji kutak“ i „Bolnica za medvediće“, gde deca mogu da donesu omiljene igračke na „pregled“, razgovaraju sa medicinarima i na taj način smanje strah od „belih mantila“.
Biće organizovane i „Apoteka i laboratorija za medvediće“, koju će voditi studenti farmacije.
Kako zavisnosti utiču na hronične bolesti?
Ovogodišnji Festival zdravlja posebnu pažnju posvećuje povezanosti bolesti zavisnosti i hroničnih nezaraznih bolesti.
Da li infarkt počinje tek kada se pojavi bol u grudima? Da li dijabetes počinje onog trenutka kada stigne dijagnoza? Ili mnogo ranije, kroz navike koje svakodnevno ponavljamo?
Ova pitanja biće u fokusu jednog od panela Jesenjeg festivala zdravlja, koji će otvoriti temu povezanosti bolesti zavisnosti i hroničnih nezaraznih bolesti.
Pušenje, štetna upotreba alkohola i nezdravi obrasci ishrane često se posmatraju odvojeno od infarkta, karcinoma, dijabetesa i hroničnih bolesti pluća. Međutim, upravo su to neki od važnih faktora rizika koji mogu doprineti razvoju ovih bolesti.
Prema navodima organizatora, analiza pokazuje da se Balkan i Istočna Evropa nalaze među regionima sa visokom koncentracijom faktora rizika za razvoj hroničnih nezaraznih bolesti. Srbija se, kako se navodi, posebno izdvaja po visokoj izloženosti pušenju, alkoholu i drugim obrascima ponašanja koji mogu doprineti budućim zdravstvenim problemima.
Kada govorimo o hroničnim nezaraznim bolestima, često se fokusiramo na posledicu – infarkt, moždani udar, karcinom ili dijabetes – a mnogo ređe na ponašanja koja godinama prethode njihovom nastanku. Upravo zato je važno da prevenciju posmatramo šire, kroz prepoznavanje i kontrolu zajedničkih faktora rizika kao što su pušenje, štetna upotreba alkohola i nezdrava ishrana, istakla je prim. dr Lela Ilić, epidemiolog.
Pušenje kao bolest zavisnosti
Prema rečima dr sci. Svetlane Vučetić Arsić, neurologa i adiktologa, jedan od razloga zbog kojih je pušenje i dalje među vodećim faktorima rizika za razvoj hroničnih nezaraznih bolesti jeste činjenica da se često posmatra samo kao navika, a ne i kao bolest zavisnosti.- Mozak pamti ponovljena ponašanja i supstance koje izazivaju promene, zbog čega se zavisnički obrazac teško prekida, a žudnja postaje jedan od ključnih izazova u promeni ponašanja. Važno je razumeti da kod pušenja nikotin pre svega održava zavisnost, dok najveći deo zdravstvenih posledica nastaje usled dugotrajne izloženosti duvanskom dimu - navodi dr Vučetić Arsić.
Ona dodaje da duvanski dim sadrži više od 7.000 hemijskih jedinjenja, među kojima su brojne toksične i kancerogene supstance.