Utapanje se može sprečiti: Stručnjci otkrivaju 5 saveta koji spasavaju živote
U poslednjoj deceniji, utapanje je odnelo više od tri miliona života, pretežno dece i mladih. Iako deluje kao nesreća koju je teško predvideti, utapanje je u velikoj meri moguće sprečiti.
Procenjuje se da se svake godine od utapanja izgubi oko 236.000 života, pri čemu je to jedan od deset vodećih uzroka smrtnosti među decom uzrasta od pet do 14 godina. Više od 90 odsto ovih tragedija događa se u rekama, jezerima, bunarima, kućnim rezervoarima i bazenima, najčešće u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Najranjiviji su mališani i adolescenti koji žive u ruralnim sredinama.
Tokom poslednjih deset godina, život je na ovaj način izgubilo više od tri miliona ljudi, uglavnom dece i mladih. Iako se često doživljava kao nesreća koju je teško izbeći, veliki broj slučajeva može da se prevenira. U nastavku su preporuke Svetske zdravstvene organizacije kako da se to i postigne.
Naučite dobro da plivate
- Obezbedite sebi i deci veštine potrebne za bezbednost u vodi. Ukoliko ne može da podignete obe ruke dok ste u dubokoj vodi - spadate u neplivače.
Nadgledajte decu
- Najveći rizik od utapanja je kod dece mlađe od pet godina. Nikada ih ne ostavljajte same u blizini vode.
Bez alkohola u blizini vode
- Unošenje alkohola povećava rizik od utapanja. Budite trezni i oprezni kada ste pored vode.
Obratite pažnju na okolinu
- Uslovi na vodi se brzo menjaju. Budite svesni okoline, budite bezbedni.
Koristite sigurnosnu opremu
- Prsluci za spasavanje spasavaju živote. Uvek nosite prsluk kada ste u čamcu ili na vodi.
Kako se ponašati u rizičnim situacijama?
Kako bi se sprečio gubitak života u vodi, neophodno je znati kako da se ponašamo u rizičnim situacijama. Master profesor sporta i fizičke kulture i fitnes trener Milan Zarić za naš portral istakao je ranije da bi roditelji bi trebalo da znaju da dete može da ide samo na bazen tek kada postane svesno svojih mogućnosti i ponašanja u vodi, što se obično dešava oko 11. godine. Tada već ima dobru kontrolu tela u vodi, kaže profesor.
- Utapaju se, međutim, i odrasli - najčešće muškarci, koji češće preuzimaju rizike. Alkohol je vodeći uzrok, uz nepromišljeno ponašanje, poput naglog ulaska u vodu - navodi naš sagovornik.
Pofesor savetuje da se u vodu ulazi postepeno - najpre se kvase ruke i noge, pa tek onda trup. Takođe, ne bi trebalo plivati odmah nakon jela, jer je tada veliki deo krvi skoncentrisan u organima za varenje, dok je u mišićima ima znatno manje, što može da izazove slabiju kontrolu pokreta, grčeve ili čak srčani udar - posebno ako se uđe u hladnu vodu nepripremljen. Dodaje da je panika u vodi glavni izazivač opasnih situacija.
- Ako vas uhvati grč dok ste u vodi, najvažnije je ne paničiti, okrenuti se na leđa i plutati. Zatim treba istegnuti, masirati ili lagano pokrenuti stegnuti mišić, bez naglih pokreta.
- U slučaju da počnete da se utapate, ključ je da ostanete mirni, okrenete se na leđa, plutate, dozivate pomoć ili mahanjem rukama i pokušate da dođete do plutajućeg predmeta ako je moguće (daske, prsluk, lopta).
- Kada posmatrate nekog ko se utapa, ne rizikujte direktnim prilazom bez opreme - bolje je ponuditi plutajući predmet poput daske ili konopca, pozvati spasioce, nego pokušavati spasavanje rukama, jer utopljenik može da povuče spasitelja pod vodu.
Izvor: Who_serbia/Zdravlje.kurir.rs