Srčani udar može se javiti i bez začepljenja arterija: Tri puta je češći kod žena, a evo zbog čega nastaje
Simptomi srčanog udara bez začepljenja su isti kao kod tipičnog srčanog udara: bol u grudima, vratu, vilici, gornjem delu stomaka ili u jednoj od ruku, otežano disanje, mučnina, povraćanje, ekstremni umor ili osećaj nelagodnosti.
Većina žena i muškaraca sa srčanim udarom oseća nelagodnost u grudima, ali je verovatnoća da će žene iskusiti bol u grudima nešto manja nego kod muškaraca. Ako se bol u grudima ipak javi, može biti jak, ali češće se opisuje kao pritisak, pečenje ili tup bol, i ne mora biti izražen.
- otežano disanje
- mučnina
- povraćanje
- snažan umor kao i
- nelagodnost u vilici, vratu,
- gornjem stomaku, jednoj ruci ili leđima
Uzroci srčanog udara bez začepljenja arterija
Srčani udar bez začepljenja arterija je tri puta češći kod žena nego kod muškaraca koji dožive srčani udar. Zahvaljujući detaljnim testiranjima, kod oko 85 odsto žena sa ovim oblikom srčanog udara moguće je utvrditi tačan uzrok srčanog događaja. U drugim slučajevima, događaj možda i nije pravi srčani udar, već ukazuje na neko drugo srčano oboljenje.
Srčani udar bez začepljenja arterija je tri puta češći kod žena nego kod muškaraca koji dožive srčani udar.
Naslage holesterola
Kod srčanog udara bez začepljenja, naslage holesterola možda ne blokiraju arteriju u potpunosti, ali mogu oštetiti zidove arterija dovoljno da izazovu srčani udar.
Spazam koronarnih arterija
Iznenadno stezanje mišića unutar arterija koje dovode krv do srca može dovesti do sužavanja arterija i ograničavanja protoka krvi. Kod do dve trećine pacijenata sa ovim oblikom srčanog udara, otkriva se obrazac spazma koronarnih arterija. Spazam može nastupiti i u prisustvu i u odsustvu plakova.
Zgrušavanje krvi
Zgrušavanje u velikim ili manjim granama koronarnih arterija može ometati protok krvi do srca. Takvi ugrušci mogu nastati spontano ili na mestu gde se već nalazi naslaga holesterola.
Druga stanja koja oponašaju srčani udar bez začepljenja
Pojedina srčana oboljenja mogu imati simptome slične srčanom udaru, uključujući promene u krvnim analizama i na elektrokardiogramu, ali zapravo nisu srčani udar. Potrebna su dodatna ispitivanja kako bi se utvrdilo tačno stanje.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i u Srbiji. Zbog njih, svake godine izgubimo oko 56.000 stanovnika. Prema statističkim podacima svaka treća žena u razvijenim zemljama umire od bolesti srca i krvnih sudova. Uprkos tome, žene u Srbiji nedovoljno vode računa o stanju zdravlja srca i krvnih sudova, a za pregled kardiologa se odluče tek kada se pojave simptomi i znakovi oboljenja.
Miokarditis
Upala srčanog mišića (miokarda) može smanjiti sposobnost srca da pumpa krv i izazvati ubrzan ili nepravilan rad srca. Upala je često povezana s infekcijama, ali one same mogu pokrenuti i pravi srčani udar.
Neishemijska kardiomiopatija
Oboljenja srčanog mišića koja nisu povezana sa suženjima koronarnih arterija mogu dovesti do uvećanja ili zadebljanja srca, što otežava njegov rad i pumpanje krvi.
Hipertrofična kardiomiopatija
Hipertrofična kardiomiopatija je nasledno stanje u kojem dolazi do abnormalnog zadebljanja zida srca (miokarda). Ovo može ometati protok krvi iz srca i izazvati simptome poput bola u grudima, gubitka svesti i aritmije.
Takotsubo sindrom
Poznat i kao „sindrom slomljenog srca”, takotsubo sindrom je obično izazvan jakim fizičkim ili emocionalnim stresom. Oštećenje srčane funkcije može biti izraženo, ali je obično privremeno i ne ostavlja trajne posledice na srce.
Dijagnostički testovi za srčani udar bez začepljenja
Kardiološka magnetna rezonanca (MRI)
Magnetna rezonanca pomaže lekarima da vizualizuju oštećenja povezana sa srčanim udarom bez začepljenja. Kardiološka magnetna rezonanca koristi snažno magnetno polje za dobijanje visoko detaljnih snimaka srca, uključujući njegovu funkciju i prisustvo privremenih ili trajnih oštećenja.
Optička koherentna tomografija (OCT) i intravaskularni ultrazvuk (IVUS)
Ove metode se sprovode tokom kateterizacije srca. Tokom OCT pregleda koriste se svetlosni talasi za dobijanje poprečnih snimaka iz unutrašnjosti koronarnih arterija, što omogućava lekarima da detaljnije sagledaju zid arterije nego standardna koronarna angiografija. IVUS koristi zvučne talase za snimanje arterije iznutra i procenu njenog zida. Ovi snimci mogu otkriti prisustvo ugrušaka ili plakova sa pukotinama ili rupturama. Takođe mogu prikazati suženja koja se ne vide standardnom angiografijom.
Test izazivanja spazma
Tokom ovog testa, poseban lek se ubrizgava direktno u koronarnu arteriju, dok snimanje u realnom vremenu prikazuje reakciju arterije. Normalna reakcija je širenje arterije, dok kod osoba sklonih spazmima dolazi do njenog sužavanja.
Izvor: nyulangone.org/Zdravlje.Kurir.rs
Nevidljiva pretnja: Zašto srčani udar može da pogodi i one najzdravije - čak i kada su u najboljoj formi?
Mala, ali moćna: Kupina je prepuna vitamina, vlakana i antioksidanata