Imate srčano oboljenje? Ne preskačite ovih 5 vakcina, savetuju kardiolozi
Ljudi sa srčanim oboljenjima suočavaju se sa većim rizikom od gripa, upale pluća, COVID-19, RSV-a i herpes zoster, što vakcinaciju čini posebno važnom.
Nove smernice za osobe sa srčanim oboljenjima naglašavaju da vakcine smanjuju rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Neželjeni efekti vakcine su obično blagi, a teške neželjene reakcije su izuzetno retke.
Američki koledž za kardiologiju (ACC) izdao je nove preporuke za vakcinaciju odraslih sa srčanim oboljenjima . Fokus je na smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara povezanih sa respiratornim infekcijama, a uključuje i novije dokaze o herpesu zoster.
Nedavna istraživanja pokazuju da samo oko 3 od 10 lekara opšte prakse pitaju svoje pacijente da li su u toku sa vakcinacijama, što bi moglo imati posebno negativne posledice za osobe sa srčanim oboljenjima.
Nove smernice su osmišljene da pomognu u edukaciji ljudi sa srčanim oboljenjima o tome koje vakcine treba da prime, koliko često da ih primaju i zašto su one važne, kaže dr Pol Hajdenrajh, kardiolog i profesor medicine na Stanford Medicinskom univerzitetu u Kaliforniji. Dr Hajdenrajh je bio predsednik odbora za pisanje novih preporuka.
Vakcinacija je posebno važna za ljude sa srčanim oboljenjima
Ljudi sa srčanim oboljenjima imaju veći rizik od oboljenja od respiratornih virusa, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Ljudi sa srčanim oboljenjima su takođe mnogo podložniji teškim komplikacijama od respiratornih infekcija nego ljudi bez srčanih oboljenja, kaže dr Kristofer Keli, kardiolog u UNC Health u Čapel Hilu, Severna Karolina.
Hajdenrajh kaže da je to delimično zato što su srce i pluća povezani i zavise jedno od drugog:
- Ako su pluća oštećena infekcijom, disanje osobe je otežano ako takođe ima srčanu bolest - objašnjava on.
Upala od infekcije takođe može pogoršati srčane bolesti, kaže dr Keli.
- Tokom pandemije COVID-19 , ljudi sa postojećim srčanim oboljenjima su imali veću verovatnoću da postanu kritično bolesni ili umru kao posledica infekcije - kaže Keli, koji nije bio uključen u izradu smernica.
Oko 1 od 20 odraslih osoba starosti 20 i više godina ima koronarnu bolest srca, najčešći oblik srčanih oboljenja.
Preporuke i dokazi za vakcinaciju
Komitet ACC-a sastojao se od pet profesora medicine iz svih delova Sjedinjenih Država. Dva člana komiteta su konsultanti farmaceutskih kompanija, a troje nisu imalo veze sa farmaceutskom industrijom.
U saopštenju odbora objašnjava se da su njihove opšte preporuke za vakcine zasnovane na četiri ključna dokaza. Ljudi sa srčanim oboljenjima suočavaju se sa većim rizikom od negativnih ishoda, uključujući hospitalizaciju i smrt nakon respiratorne virusne infekcije, nego prosečna osoba bez srčanih oboljenja. Srčana oboljenja takođe povećavaju verovatnoću infekcije nakon izlaganja.
Randomizovana klinička ispitivanja su pokazala da vakcine smanjuju težinu infekcije.
Opservacione studije su u skladu sa randomizovanim ispitivanjima koja pokazuju niže stope hospitalizacije i smrtnosti kod ljudi koji se vakcinišu. Negativni zdravstveni efekti vakcinacije su izuzetno retki, a rizik je daleko veći od koristi.
Koje vakcine su vam potrebne ako imate srčanu bolest?
Komitet preporučuje sledeće vakcine za osobe sa srčanim oboljenjima:
* Grip
* Pneumokokna vakcina
* COVID-19
* RSV
* Herpes zoster
* Vakcina protiv gripa
Preporuka
Godišnja vakcinacija protiv gripa za sve odrasle. Visoke doze ili pojačane verzije za odrasle starije od 65 godina. Vakcine u obliku spreja za nos se ne preporučuju osobama starijim od 50 godina.
Dokazi
Infekcija gripom povećava rizik od srčanog udara šest puta. Velika meta-analiza šest kliničkih ispitivanja koja je obuhvatila skoro 7.000 ljudi otkrila je da vakcinacija protiv gripa smanjuje glavne kardiovaskularne događaje za 36 procenata u poređenju sa onima koji nisu primali vakcinu.
Pneumokokna vakcina (pneumonija)
Preporuka
Jedna doza PCV20 ili PCV21 za odrasle osobe starije od 19 godina sa srčanim oboljenjima. Svim odraslima starijim od 50 godina se takođe savetuje da prime vakcinu. PCV15 je opcija, ali nakon toga mora da se primi PPSV23.
Dokazi
Pneumokokna upala pluća uzrokuje blizu 225.000 godišnjih hospitalizacija, a 9 od 10 tih ljudi ima hronična stanja, uključujući srčana oboljenja. Klinička ispitivanja su pokazala da vakcina protiv upale pluća smanjuje rizik od invazivne pneumokokne bolesti za 75 procenata i upale pluća za 45 procenata.
Kovid-19 vakcina
Preporuka
Prošle godine (sezona 2024–2025), CDC je preporučio sezonsku vakcinu protiv COVID-19 za sve osobe sa srčanim oboljenjima. Saveti o učestalosti vakcinacije mogu se promeniti u budućnosti, ali je verovatno da će vakcina i dalje biti preporučena osobama sa srčanim oboljenjima.
Dokazi
Teška infekcija COVID-19 je tri puta verovatnija kod ljudi sa srčanim oboljenjima nego kod ljudi bez ovog stanja.
Studije pokazuju da vakcinacija smanjuje:
* Rizik od infekcije i hospitalizacije
* Smrt od COVID-19
* Srčani udar, moždani udar, atrijalna fibrilacija i miokarditis ili perikarditis uzrokovani virusom
* Dugotrajni simptomi COVID-a
Vakcina protiv respiratornog sincicijalnog virusa (RSV)
Preporuka
Jednokratna vakcinacija protiv RSV-a za sve odrasle osobe starije od 75 godina, kao i za odrasle osobe starosti 50–74 godine sa hroničnim stanjima poput srčanih oboljenja. Trenutno se vakcina protiv RSV-a ne preporučuje kao godišnja vakcina — smernice o tome su u toku.
Dokazi
RSV uzrokuje 60.000–160.000 hospitalizacija i do 10.000 smrtnih slučajeva godišnje među odraslima starijim od 65 godina. Vakcine su oko 80 procenata efikasne u prvoj godini u sprečavanju bolesti donjih disajnih puteva.
Vakcina protiv herpes zoster (herpes zoster)
Preporuka
Dve doze vakcine protiv herpes zoster za sve odrasle osobe starije od 50 godina, u razmaku od dva do šest meseci.
Dokazi
Herpes zoster izaziva upalu koja povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Mnoge studije, uključujući veliku studiju u Južnoj Koreji, otkrile su da vakcinacija protiv herpesa zoster smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara, srčane insuficijencije i aritmija, sa blagodetima koji traju i do osam godina.
Da li su neželjeni efekti vakcine ozbiljni? Ne.
Većina reakcija je blaga, kao što su bol u ruci i umor. Teški neželjeni efekti su izuzetno retki, a koristi za ljude sa srčanim oboljenjima daleko nadmašuju rizike.
Šta je sa miokarditisom izazvanim vakcinama protiv COVID-19? Iako retke, mRNK vakcine protiv COVID-19 povezane su sa malim rizikom od miokarditisa (upale srca), najčešće kod mlađih muškaraca. Ovaj neželjeni efekat se javlja u oko 1 do 19 slučajeva na milion doza i obično je blag, pri čemu se skoro svi ljudi potpuno oporave. Važno je napomenuti da miokarditis povezan sa vakcinom predstavlja manji zdravstveni rizik i da je benigniji od miokarditisa povezanog sa infekcijom COVID-19.
Mogu li primiti više vakcina odjednom? Da, i to može biti efikasnije.
- Jedini izuzetak je što se PCV15 i PPSV23 (dve vrste vakcina protiv upale pluća) ne smeju davati zajedno. Takođe možete da izaberete da razmaknete primanje različitih vakcina kako biste izbegli istovremene neželjene efekte, kaže Hajdenrajh.
Da li će osiguranje pokriti vakcine? Prema Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, vakcine koje preporučuje CDC moraju biti pokrivene bez troškova.
Još uvek niste uvereni? Razgovarajte sa svojim lekarom.
- Kao kardiolog, toplo preporučujem da moji pacijenti prime sve vakcine prilagođene uzrastu. Ljudi koji oklevaju da se podvrgnu vakcinaciji trebalo bi da razgovaraju o svojim zabrinutostima sa svojim lekarom i potraže informacije iz primarnih izvora, kao što su klinička istraživanja - kaže Keli.
Uprkos onome što možda čujete, sve vakcine se podvrgavaju randomizovanim, dvostruko slepim kliničkim ispitivanjima koja identifikuju njihove rizike i koristi - i obično možete pronaći i pregledati studije ako želite sami da ih pročitate, kaže on.
Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs