Stigma prema osobama sa HIV-om najjača je u zdravstvu: Kako će digitalizacija štititi podatke pacijenata?
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborIako savremena terapija danas omogućava da osobe koje žive sa HIV-om vode dug i kvalitetan život, stigma i diskriminacija nisu nestale, a najveći problem, paradoksalno, često nastaje upravo unutar zdravstvenog sistema. To je bila jedna od centralnih poruka konferencije "HIV i digitalizacija - Bez straha", koju je organizovalo udruženje Potent - Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje, sa fokusom na zaštitu osetljivih podataka pacijenata i poverenje građana u digitalno zdravstvo.
U vreme kada se zdravstveni sistem ubrzano digitalizuje, a elektronski kartoni postaju deo svakodnevice, pitanje ko može da vidi podatke pacijenata i na koji način se oni štite postaje posebno važno za osobe koje žive sa HIV-om. Strah od otkrivanja dijagnoze i dalje je jedan od razloga zbog kojih deo ljudi izbegava testiranje ili lečenje, naročito u manjim sredinama.
Branislav Prokić, izvršni direktor Nacionalnog centra za seksualno i reproduktivno zdravlje Potent, rekao je da je prvo pitanje koje osobe postavljaju nakon pozitivnog HIV testa upravo to ko će imati pristup njihovim podacima.
- Ljudi žele da znaju šta će biti sa njihovim podacima i ko će to videti. Posebno je to problem u manjim sredinama, gde mnogi imaju strah da čak i svom lekaru opšte prakse kažu dijagnozu. Ako želimo da kontrolišemo epidemiju i dostignemo ciljeve Svetske zdravstvene organizacije, neophodno je da ljudi imaju poverenje u sistem i da znaju da će informacije biti dostupne samo onima kojima su zaista potrebne zbog lečenja - rekao je Prokić.
Dodao je da saradnja sa Ministarstvom zdravlja traje godinama i da su pojedina rešenja već pronađena kroz sistem elektronskih recepata, ali da zaštita podataka mora stalno da se unapređuje.
O digitalizaciji zdravstvenog sistema govorio je i Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja, navodeći da je elektronski zdravstveni karton trenutno u pilot fazi u četiri ustanove, ali da je plan da se sistem proširi na celu Srbiju.
- Cilj je da lekari imaju kvalitetniji i brži pristup informacijama, ali uz strogo kontrolisan pristup podacima. Kada je reč o HIV statusu, te informacije moći će da vidi isključivo lekar koji u tom trenutku leči pacijenta. Pacijenti će preko portala e-Zdravlje imati uvid u to ko je pristupao njihovom kartonu i kada - objasnio je Radoman.
Problem nastaje kada pacijent izađe sa klinike
Prof. dr Jovan Ranin, načelnik Odeljenja za HIV/AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti UKCS, ukazao je da poslednjih godina broj novootkrivenih slučajeva stagnira ili blago opada, pre svega zahvaljujući preventivnoj terapiji PrEP i uspešnom lečenju osoba koje žive sa HIV-om.
- Uspešna terapija dovodi do toga da osoba postaje nezarazna i ne može dalje da prenosi infekciju. Zato je važno da ljude motivišemo da se testiraju na vreme i da ostanu povezani sa zdravstvenim sistemom. Na Infektivnoj klinici pacijenti imaju poverenje jer se HIV leči decenijama, ali problem nastaje kada izađu iz tog sistema i kada im je potrebna pomoć drugih specijalista. HIV je danas multidisciplinarna bolest i upravo tu stigma još postoji - rekao je prof. dr Ranin i ocenio da zaštita podataka kroz digitalne sisteme može dodatno da doprinese sigurnosti pacijenata i njihovom poverenju u lečenje.
Stigma u ordinaciji i dalje je realnost za mnoge pacijente
Da stigma nije samo teorijski problem pokazuju i podaci institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Relja Pantić, rukovodilac Grupe za pritužbe, rekao je da najveći broj prijava osoba koje žive sa HIV-om dolaziupravo iz oblasti zdravstvene zaštite.
- Medicina je značajno napredovala, ali stigma je ostala gotovo na istom mestu kao pre dvadeset ili trideset godina. Ljudi se žale na javno obeležavanje HIV statusa u dokumentaciji, odbijanje pružanja usluga, a imali smo i slučajeve da stomatološke ordinacije odbiju pacijente koji žive sa HIV-om. Danas ti ljudi često imaju veći problem sa okruženjem nego sa samom bolešću - rekao je Pantić.
On je dodao da digitalizacija može da donese veliku korist, ali samo ukoliko zaštita podataka bude na najvišem nivou i ako sistem istovremeno radi na smanjenju diskriminacije i vraćanju poverenja pacijenata u zdravstvene institucije.