Šta mozak još krije od nauke? Pet pitanja na koja neurologija nema odgovor
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborSvetski dan mozga, koji se ove godine obeležio pod sloganom "Zdravlje mozga - dostupno svima", prilika je da se podsetimo koliko je neurologija napredovala, ali i koliko tajni ljudski mozak još krije. Zahvaljujući magnetnoj rezonanci, funkcionalnom snimanju mozga, genetici i veštačkoj inteligenciji, neurologija je u poslednje dve decenije napravila ogroman iskorak. Danas lekari mogu da prate aktivnost pojedinih delova mozga gotovo u realnom vremenu, otkrivaju genske uzroke brojnih neuroloških bolesti i razvijaju moždane implantate koji osobama sa teškim povredama vraćaju izgubljene funkcije. Ipak, uprkos tom napretku, mozak ostaje najzagonetniji organ ljudskog tela. Naučnici i dalje nemaju odgovor na neka od pitanja koja određuju ko smo, kako mislimo i zbog čega oboljevamo.
Ne znamo kako nastaje svest
Možemo da pratimo koji se delovi mozga aktiviraju dok donosimo odluke, govorimo ili prepoznajemo lice, ali i dalje ne znamo kako iz milijardi električnih i hemijskih signala nastaje svest - subjektivni doživljaj da mislimo, osećamo i postojimo. Upravo se ovo smatra jednim od najvećih nerešenih pitanja savremene neurologije i neurobiologije.
Alchajmerova bolest i dalje krije mnoge tajne
Jedno od najvećih pitanja današnje neurologije nije samo kako razviti efikasniji lek za Alchajmerovu bolest, već kako je prepoznati 10 do 20 godina pre nego što počnu prvi problemi sa pamćenjem. Upravo zato se poslednjih godina intenzivno razvijaju testovi krvi za otkrivanje biomarkera, preciznije PET metode i terapije usmerene na beta-amiloid, tau protein i neuroinflamaciju. Međutim, nijedna od njih za sada ne može da zaustavi ili izleči ovu bolest.
Zašto se dva mozga nikada ne ponašaju isto?
Dve osobe mogu da imaju gotovo iste promene na magnetnoj rezonanci ili sličan stepen oštećenja mozga posle moždanog udara, ali potpuno različit oporavak. Jedan od razloga mogao bi da bude takozvana kognitivna rezerva - sposobnost mozga da pronađe alternativne neuronske puteve i nadoknadi izgubljene funkcije. Međutim, naučnici još ne znaju zbog čega je ta sposobnost kod nekih ljudi mnogo razvijenija nego kod drugih.
Možemo li ikada da napravimo potpunu mapu ljudskog mozga?
Ljudski mozak ima oko 86 milijardi neurona povezanih sa približno 100 triliona sinapsi, zbog čega se smatra jednom od najsloženijih struktura u prirodi. Upravo zato naučnici već godinama rade na izradi konektoma - kompletne mape svih neuronskih veza u mozgu. Zahvaljujući napretku elektronske mikroskopije, magnetne rezonance i veštačke inteligencije, danas mogu da mapiraju sve veće delove moždanih mreža, ali su od potpunog konektoma još veoma daleko.
Da li imuni sistem napada sopstveni mozak?
Do pre dvadesetak godina smatralo se da je mozak gotovo potpuno izolovan od imunog sistema. Danas je poznato da mikroglija - rezidentne imunske ćelije mozga - ne služi samo za odbranu od infekcija, već učestvuje u oblikovanju neuronskih mreža tako što uklanja suvišne sinapse. Međutim, jedno od najvećih otvorenih pitanja jeste zbog čega taj mehanizam kod nekih ljudi postaje previše aktivan. Naučnici danas intenzivno istražuju da li upravo prekomerno "orezivanje" sinapsi i hronična neuroinflamacija predstavljaju jedan od ključnih pokretača Alchajmerove bolesti, Parkinsonove bolesti, ali i pojedinih psihijatrijskih poremećaja.
Šta nas očekuje?
Jedna od oblasti koja najbrže napreduje jesu moždano-računarski interfejsi (brain-computer interfaces), sistemi koji omogućavaju direktnu komunikaciju između mozga i računara pomoću implantata. Poslednjih godina zahvaljujući toj tehnologiji pojedini pacijenti ponovo su progovorili svojim glasom, upravljaju računarom ili osećaju dodir posle teških povreda kičmene moždine. Iako su ovakvi sistemi još u fazi kliničkih ispitivanja, stručnjaci očekuju da će upravo oni u narednim decenijama otvoriti potpuno novo poglavlje u lečenju neuroloških bolesti.
Izvor: Wfneurology.org/Zdravlje.kurir.rs