važno

Novo otkriće o autizmu: Jedna doza leka za dva sata ublažila simptome kod odraslih miševa

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock
Jedna doza rapamicina kod odraslih miševa privremeno je normalizovala rad mozga i ublažila simptome povezane sa autizmom.

Promene u mozgu povezane sa autizmom možda nisu trajne kao što se do sada verovalo. Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) pokazali su da je jedna doza rapamicina kod odraslih miševa za samo dva sata ublažila gotovo sve poremećaje u radu mozga i ponašanju koji su nastali kao posledica upale tokom trudnoće. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications.

Istraživanje je sprovedeno na modelu u kojem je blaga upala tokom trudnoće dovela do promena u razvoju mozga potomaka. Odrasli miševi imali su pojačanu aktivnost mTOR signalnog puta, poremećenu komunikaciju između delova mozga, veću sklonost ka epileptičnim napadima, izražena repetitivna ponašanja i pojačanu osetljivost na zvuk, svetlost i druge spoljašnje nadražaje.

Rapamicin (sirolimus), lek koji se već koristi za sprečavanje odbacivanja presađenih organa i u lečenju pojedinih bolesti, blokira prekomernu aktivnost mTOR signalnog puta. Već oko dva sata nakon primene jedne doze istraživači su zabeležili smirivanje preterane aktivnosti neurona, bolju komunikaciju između moždanih regiona i ublažavanje repetitivnog ponašanja i preosetljivosti na nadražaje.

Već oko dva sata nakon primene jedne doze istraživači su zabeležili smirivanje preterane aktivnosti neurona Foto: Shutterstock

Kratkotrajan efekat, ali velika nada 

Naučnici ističu da lek nije popravio promene u građi mozga, već je privremeno normalizovao način na koji funkcionišu nervne ćelije i neuronske mreže. To ukazuje da pojedini simptomi mogu da nastaju zbog poremećenog rada moždanih kola, koja ostaju prilagodljiva i u odraslom dobu.

Ipak, autori upozoravaju da ovo nije lek za autizam. Efekat je bio kratkotrajan, a dugotrajna primena rapamicina dovela je do slabljenja dejstva i nosi rizik od ozbiljnih neželjenih efekata. Zato istraživači smatraju da je najveći značaj studije u otkrivanju novih terapijskih meta koje bi u budućnosti mogle da regulišu rad neuronskih mreža bez štetnih efekata ovog leka.

Važno je naglasiti i da je istraživanje sprovedeno na miševima. Model obuhvata samo pojedine karakteristike povezane sa autizmom i ne predstavlja u potpunosti ovo složeno neurorazvojno stanje kod ljudi.

Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.kurir.rs

Autizam se ne prepoznaje odmah: Logoped upozorava na prve znake koje roditelji često previde