Slušaj vest

Svetski dan podizanja svesti o autizmu, koji se obeležava 2. aprila, podseća da razumevanje i prihvatanje osoba iz spektra autizma mora da ide ruku pod ruku sa ranim prepoznavanjem simptoma. Iako se o autizmu danas govori više nego ranije, prvi znaci često prolaze neprimećeno ili se pripisuju individualnom razvoju deteta, što može da odloži pravovremenu reakciju i početak podrške.

Autizam je neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalnu interakciju i ponašanje, a manifestuje se na različite načine, zbog čega se i govori o "spektru". Savremeni pristup sve više se oslanja na koncept neurodiverziteta, koji naglašava da razlike u načinu funkcionisanja nisu mana, već deo ljudske raznolikosti, ali uprkos tome osobe iz spektra autizma i dalje se često suočavaju sa nerazumevanjem i predrasudama.

Prvi znaci 

Kada je reč o deci, prvi znaci mogu da se uoče veoma rano, ali ih roditelji često ne prepoznaju na vreme, posebno zato što ne dolaze uvek u istom obliku i intenzitetu, objasnila je ranije za naša portal logoped Marijana Mirković.

autizam-shutterstock-2291525721.jpg
Smatra se da više od 80 odsto dece ispoljava neke znake još u prvoj godini života Foto: Shutterstock

- Prvi simptomi mogu da se uoče još od rođenja i tiču se komunikacije i socijalizacije. U pitanju su kratak kontakt očima, neodazivanje na ime, dete se slabo smeje ili ne pokazuje interesovanje za okolinu i interakciju. Kako dete raste, razlike postaju izraženije - dete često ima poteškoće u govoru ili ograničene govorne veštine, ne igra se po pravilima i ne razume tuđa osećanja. Može da ponavljaju pokrete, reči ili radnje, da se vezuje za rutine i burno reaguje na promene  - navodi logoped.

Najvažnije je da ne čekate

Važno je znati da se simptomi ne javljaju uvek isto i da kod neke dece može doći i do regresije, odnosno gubitka ranije stečenih sposobnosti, što dodatno zbunjuje roditelje, dodaje Mirković. Iako uzrok autizma nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da važnu ulogu imaju genetski faktori, ali i uticaji iz okoline tokom trudnoće i ranog razvoja. 

- Najvažnije je da ne čekate. Što ranije zapazimo neuobičajene reakcije deteta i uključimo ga u tretman, to ćemo mu omogućiti brže i nesmetano napredovanje. Čak jedna trećina dece sa autizmom ima visoku inteligenciju, što je baza za bolji ishod tretmana, koji se, naravno, ne mogu intenzivno sprovoditi bez roditeljskog učešća - poručuje Marijana Mirković. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Kako prepoznati visokofunkcionalni autizam? Logoped otkriva suptilne znake i kada potražiti stručnu pomoć