U Srbiji registrovano 6 slučajeva groznice Zapadnog Nila: Infekcija je kod svih zahvatila centralni nervni sistem
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborOd početka sezone nadzora, 1. juna 2026. godine, do 16. avgusta 2026. godine, u Srbiji je registrovano ukupno šest pacijenata sa neuroinvazivnim oblikom groznice Zapadnog Nila. Slučajevi su potvrđeni na teritoriji tri okruga: Grada Beograda, Južnobanatskog i Srednjobanatskog okruga. U svakom od ova tri okruga registrovana su po dva slučaja.
Među obolelima su četiri osobe muškog i dve osobe ženskog pola, a prosečna starost obolelih je 64 godine, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Groznica Zapadnog Nila u Evropi
U sezoni nadzora 2026. godine, zaključno sa 13. avgustom 2026. godine, u državama Evropske unije (EU) i Evropskog ekonomskog prostora (EEP) slučajevi obolevanja od groznice Zapadnog Nila kod ljudi registrovani su u Italiji, Grčkoj, Rumuniji, Španiji, Francuskoj i Nemačkoj. U regionu je obolevanje registrovano i u Severnoj Makedoniji.
Od početka sezone transmisije 2026. godine, zaključno sa 13. avgustom, ukupno je identifikovano 75 područja zahvaćenih virusom Zapadnog Nila u sedam evropskih zemalja. Zahvaćena područja su registrovana u: Italiji (40), Grčkoj (13), Rumuniji (12), Severnoj Francuskoj (4), Makedoniji (3), Španiji (2) i Nemačkoj (1).
U ovih sedam zemalja prijavljeno je ukupno 426 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi: u Italiji 224, Grčkoj 105, Španiji 42, Severnoj Makedoniji 30, Rumuniji 18, Francuskoj 6 i Nemačkoj 1 slučaj.
Šta je groznica Zapadnog Nila?
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra.
Mere prevencije
U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primena mera lične zaštite od uboda komaraca, i to:
Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.
Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.
Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.
Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.
Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.
Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.
Potrebno je i izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.
Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.
U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i suptropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije.
Ako se pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinvazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru.
Simptomi ovog oblika su visoka temperatura, javlja se i ukočenost vrata, jaka glavobolja, konfuzija. Moguće su i teže komplikacije kao što su gubitak svesti, tremor, epileptički napadi.
Izvor:batut.org.rs/ zdravlje.kurir.rs