Zašto se urinarne infekcije vraćaju i posle antibiotika: Mikro-bešika i sićušni virusi donose nadu
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborModel mokraćne bešike uzgojen u laboratoriji mogao bi da objasni zbog čega se urinarne infekcije često vraćaju, pokazalo je istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), Univerziteta Oksford i Univerziteta Lester.
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da bi terapija bakteriofazima - upotreba sićušnih virusa koji uništavaju bakterije, a ne štete ljudskim ćelijama - mogla da pomogne u smanjenju učestalosti ponavljanih urinarnih infekcija.
Zašto se urinarne infekcije često vraćaju?
Do ponovnih infekcija dolazi kada bakterije koje izazivaju urinarnu infekciju „sakriju“ svoj trag u tkivu mokraćne bešike. Urinarne infekcije jedne su od najčešćih tegoba. Mogu da budu bolne, neprijatne i da značajno naruše kvalitet svakodnevnog života. Kod nekih osoba vraćaju se i posle terapije antibioticima.
Model mokraćne bešike sa protokom urina
Istraživači su želeli da otkriju zašto se to događa. Napravili su novi trodimenzionalni model ljudske „mikromokraćne bešike“ sa protokom tečnosti kako bi što vernije oponašali uslove u ljudskoj mokraćnoj bešici.
Na ovom modelu testirali su terapiju bakteriofazima. Utvrdili su da ova terapija može da uništi bakterije skrivene duboko u zidu mokraćne bešike, u takozvanim „rezervoarima“ koje standardni antibiotici ne mogu da dosegnu.
Profesorka Dženifer Ron sa Univerzitetskog koledža u Londonu, jedna od vodećih autorki studije, kaže da bakterije mogu da prežive terapiju antibioticima tako što se povuku u zaštićene rezervoare unutar zida mokraćne bešike.
- Izrada mikromokraćne bešike omogućila nam je da oponašamo stvarne uslove u urinarnom traktu i vidimo zašto antibiotici koji deluju veoma snažno u standardnim laboratorijskim testovima često nisu dovoljno efikasni u stvarnim uslovima – navela je ona.
Zašto standardni laboratorijski testovi nisu dovoljni?
Istraživači su se usredsredili na uropatogenu Escherichia coli (UPEC), soj bakterije E. coli koji je prilagođen infekcijama urinarnog trakta i koji izaziva najveći broj urinarnih infekcija.
U bolnicama se bakterije iz urina pacijenta mogu testirati kako bi se utvrdilo koji antibiotici sprečavaju njihov rast. Takvi testovi se u laboratorijskim uslovima najčešće obavljaju u tečnosti koja miruje.
Ipak, ljudska mokraćna bešika funkcioniše drugačije. Urin se kroz nju stalno kreće, a bakterije istovremeno stupaju u kontakt sa unutrašnjom sluzokožom bešike.
Kako bi rešili ovaj problem, doktor Ramon Garsija Maset i njegove kolege sa Univerziteta Oksford razvili su uređaj koji može da se koristi sa uobičajenim kulturama i da oponaša uslove protoka koji postoje tokom ciklusa punjenja i pražnjenja mokraćne bešike.
Skrivene bakterije teže dostupne terapiji
Kada su u model mikromokraćne bešike uneli uropatogene bakterije Escherichia coli, otkrili su da su one razvile sposobnost da se pričvrste za površinu bešike. Takođe su lakše prodirale u njenu unutrašnju oblogu i formirale zaštićene rezervoare bakterija unutar ćelija mokraćne bešike.
Zatim su testirali nitrofurantoin, antibiotik koji se često koristi u lečenju urinarnih infekcija. U standardnim laboratorijskim testovima ovaj lek pokazuje dobre rezultate, ali se u modelu mikromokraćne bešike pokazalo da teško uspeva da u potpunosti ukloni infekciju.
Istraživači su potom testirali kombinaciju bakteriofaga - virusa koji inficiraju i uništavaju bakterije. Sama terapija bakteriofazima takođe je teško uspevala da potpuno ukloni bakterije u uslovima protoka urina. Međutim, kada su kombinovali bakteriofage sa antibiotikom, rezultati su bili bolji. To ukazuje da bi kombinovanje ova dva pristupa moglo da bude efikasnije nego primena bilo koje od ove dve terapije pojedinačno.
Jedan od značajnih rezultata istraživanja jeste to što je terapija bakteriofazima, za razliku od antibiotika, uspela da smanji broj zaštićenih bakterijskih rezervoara u zidu mokraćne bešike.
Bakteriofagi možda pomažu i imunskom sistemu
Glavni autor studije, Ramon Garsija Maset, rekao je da je posebno ohrabrujuće to što je terapija bakteriofazima uspela da dopre do skrivenih rezervoara bakterija i ukloni izvor infekcije.
- Otkrili smo da protok urina značajno menja način na koji se bakterije ponašaju i kako reaguju na terapiju, što ukazuje na to da mnogi konvencionalni laboratorijski testovi možda ne obuhvataju važne aspekte procesa infekcije – rekao je on.
Studija je ukazala i na još jednu moguću korist terapije bakteriofazima. Čini se da oni mogu da pojačaju rani odbrambeni odgovor samog tkiva mokraćne bešike.
Marta Kloki, direktorka Centra za istraživanje bakteriofaga „Beki Mejer“ na Univerzitetu Lester, istakla je da istraživanje pokazuje koliko je važno testirati bakteriofage u uslovima koji što vernije odgovaraju onima u ljudskom organizmu.
- Kombinovanjem realističnog modela mikromokraćne bešike sa protokom, terapije bakteriofazima i antibiotika možemo početi da razumemo kako najbolje koristiti bakteriofage zajedno sa postojećim lekovima kako bismo postigli bolje rezultate za pacijente - navela je ona.
Ohrabrujući rezultati, ali su potrebna dalja istraživanja
Terapija bakteriofazima još nije standardni način lečenja urinarnih infekcija i biće potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo koliko je efikasna, kako je najbolje primenjivati i koji pacijenti bi od nje mogli imati najviše koristi.
Ipak, rezultati ove studije predstavljaju ohrabrujući korak ka pronalaženju načina za dugotrajnije olakšanje tegoba kod ljudi koji pate od ponavljanih urinarnih infekcija, smatraju stručnjaci.
Izvor: medicalxpress.com/ zdravlje.kurir.rs