Nisu svi ubodi bezazleni: Evo koji insekti mogu izazvati reakciju opasnu po život
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNakon što su dvojica mladića preminula u razmaku od samo 15 dana još nema zvaničnih informacija o tome koji ih je insekt zaista ubo, niti se može sa sigurnošću tvrditi da je upravo ubod bio uzrok smrti dok se ne utvrde sve okolnosti.
Ipak, poznato je da ubodi pojedinih insekata mogu izazvati veoma ozbiljne, pa i životno ugrožavajuće reakcije. Posebno se izdvajaju pčele, ose i stršljeni, čiji otrov kod nekih ljudi može izazvati anafilaksiju, ali opasnost može zavisiti i od broja uboda i mesta na kojem je do uboda došlo.
Ubodi pčela, osa i stršljena mogu biti smrtonosni.
Prema podacima američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, od 2011. do 2021. godine u SAD je zabeleženo ukupno 788 smrtnih slučajeva nakon uboda stršljena, osa i pčela, odnosno u proseku 72 godišnje. Broj smrtnih ishoda godišnje kretao se od 59 u 2012. do 89 u 2017. godini. Čak 84 odsto preminulih bili su muškarci.
Tu su i komarci i krpelji, ali je mehanizam drugačiji: oni mogu biti opasni jer prenose bolesti. Krpelj, na primer, može preneti različite infekcije, a u retkim slučajevima njegov ubod može biti povezan i sa razvojem alfa-gal sindroma, ozbiljne alergije na određene proizvode životinjskog porekla.
Najveća opasnost - anafilaktička reakcija
Najveća opasnost nakon uboda pčele, ose ili stršljena jeste anafilaktička reakcija – nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija organizma. Može da se razvije veoma brzo, čak i kod osobe koja ranije nije imala poznatu alergiju na ubode insekata.
Zbog toga simptome poput otežanog disanja, oticanja jezika ili grla, naglog pada krvnog pritiska, vrtoglavice, slabosti, ubrzanog pulsa ili gubitka svesti ne treba ignorisati.
Rizik može biti veći i kada osoba pretrpi veći broj uboda, kao i kada je ubod u predelu usta, jezika ili grla, jer otok na tim mestima može da oteža disanje. Poseban oprez potreban je i kod osoba koje su već imale ozbiljnu reakciju na ubod insekta.
Kada se pojave znaci ozbiljne alergijske reakcije, ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe – potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć. Osobe kojima je ranije propisan adrenalin u autoinjektoru treba da ga primene prema uputstvu i da nakon toga hitno potraže medicinsku pomoć.
Važno je, međutim, naglasiti da težina reakcije ne može unapred da se predvidi samo na osnovu toga koji je insekt ubo osobu. Zato svaki ubod nakon kojeg se jave neobični ili brzo progresivni simptomi zahteva ozbiljan oprez.
Prva pomoć nakon uboda insekta
Ako nema znakova ozbiljne alergijske reakcije, mesto uboda treba što pre oprati sapunom i vodom.
Kod uboda pčele, ako je žaoka ostala u koži, treba je ukloniti što pre, pažljivim struganjem ivicom kartice ili sličnim ravnim predmetom. Ne treba je stiskati prstima ili pincetom, jer se na taj način može istisnuti dodatna količina otrova.
Na mesto uboda može se staviti hladan oblog ili led umotan u tkaninu, u kraćim intervalima, kako bi se smanjili bol i otok. Ruku ili nogu na kojoj je došlo do uboda, ako je moguće, treba držati podignutu.
Ako se nakon uboda jave otežano disanje, otok jezika ili grla, promuklost, vrtoglavica, slabost, ubrzan puls, nagli pad krvnog pritiska ili gubitak svesti, to može biti znak anafilaksije i zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Osoba kojoj je ranije propisan adrenalin u autoinjektoru mora da ga primeni bez odlaganja prema dobijenom uputstvu.
Ako osoba izgubi svest i ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć i započeti mere oživljavanja prema uputstvima dežurnog zdravstvenog radnika.
Kod većeg broja uboda, uboda u usta ili grlo, kao i kod pojave simptoma koji se brzo pogoršavaju, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć, čak i ako osoba ranije nije imala alergiju na ubode insekata.