apel

Dvadeset godina borbe sa hematološkim malignitetima: Priče pacijenata o životu, nadi i novim terapijama

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Pravovremeno uvođenje novih terapija može značajno da promeni tok lečenja hematoloških maligniteta
Povodom dve decenije postojanja, Udruženje LIPA objavilo je knjigu sa svedočenjima obolelih od hematoloških maligniteta, čije priče o životu, lečenju i nadi ukazuju i na značaj dostupnosti savremenih terapija.

Udruženje pacijenata LIPA , koje okuplja pacijente obolele od limfoma, hronične limfocitne leukemije (HLL) i mijeloproliferativnih neoplazmi (MPN), obeležilo je 20 godina postojanja objavljivanjem knjige "20 godina, 20 priča".

Kroz lična svedočenja pacijenata i njihovih porodica, knjiga donosi priče o suočavanju sa dijagnozom, lečenju, strahovima i nadi. Međutim, ovaj jubilej prilika je i da se ukaže na probleme koji ni posle dve decenije nisu rešeni, pre svega na ograničenu dostupnost savremenih terapija za obolele od hematoloških maligniteta u Srbiji.

Jedna od priča u knjizi "20 godina, 20 priča" govori o Zorici, pacijentkinji sa difuznim B-krupnoćelijskim limfomom, kojoj standardna terapija nije pomogla. Priliku za drugačije lečenje dobila je neočekivano.

- Tada sam, sasvim slučajno, dobila mogućnost da primim inovativni lek. Nedavno mi je moja doktorka rekla da sam potpuno izlečena. Kažu da je najvažnije u životu imati sreće kada je najpotrebnije. Ja sam je, izgleda, imala - navodi Zorica. 

Godišnje u Srbiji oko 2.800 ljudi dobije dijagnozu hematološkog maligniteta, a oko 1.100 izgubi život.

Za difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL), najčešći agresivni limfom, od osnivanja LIPE nijedan inovativni lek nije stavljen na Listu lekova. Evropska agencija za lekove (EMA) odobrila je u međuvremenu devet inovativnih terapija. Nemačka i Austrija pacijentima obezbeđuju svih devet, Slovenija sedam, Grčka i Bugarska šest, Hrvatska tri.

Svake godine u Srbiji DBKL dobije oko 350-450 ljudi i broj obolelih raste iz godine u godinu, navela je LIPA u saopštenju i istakla da se kod 40 do 50 procenata bolest vrati ili ne reaguje na prvu terapiju, a bez delotvornog lečenja očekivani životni vek u relapsu meri se mesecima.  

Maja Marković, zastupnik Udruženja LIPA Foto: udruženje LIPA

Za hroničnu limfocitnu leukemiju od četiri inovativna leka koje je odobrila EMA, Slovenija obezbeđuje sva četiri, Hrvatska i Bugarska po tri, a Srbija zasad još uvek nema nijedan na Listi. 

Prioritet na Listi lekova 

Udruženje LIPA apelovalo je na sve nadležne dahematološki maligniteti postanu prioritet u narednom proširenju Liste lekova - sa posebnim fokusom na DBKL, Hočkinov limfom, HLL i policitemiju veru.

- Pravovremeno uvođenje inovativnih lekova u terapiju, naročito kod pacijenata u uznapredovalim stadijumima, može značajno smanjiti stopu smrtnosti, popraviti kvalitet života pacijenata i smanjiti rizik od ozbiljnih nuspojava koje prate trenutno dostupne terapije. Time bi naši pacijenti imali pristup efikasnijem, bezbednijem i humanijem lečenju, naši lekari bi imali pristup režimima koji su predvidljiviji i bolji, ali i dugoročno isplatljiviji, čime bi ukupni troškovi zdravstvene zaštite bili značajno smanjeni - rekla je Maja Marković, zakonski zastupnik Udruženja LIPA. 

Može li vitamin C da zaustavi leukemiju pre nego što se razvije? Klinička studija otkrila važan signal