Ko, kada i zašto bi trebalo da se vakciniše protiv gripa i pneumokoka? Evo šta kaže doktorka

Uoči prave jeseni i temperatura oko nule, pred sezonu epidemije gripa i drugih virusnih bolesti, lekari ističu da je važno da se vakcinišemo, posebno deca i stariji od 65 godina.

Shuttershtock

Vakcina protiv virusa gripa je distribuirana svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Beograda, kaže epidemiolog Ivana Begović Lazarević za RTS. Savetuje da se građani koji su u većem riziku prime vakcinu i protiv pneumokoka koja ih štiti od teških oblika zapaljenja pluća.

U borbi protiv zaraznih bolesti, vakcinacija je u najvećoj meri doprinela smanjenju obolevanja i smrtnosti ljudi i pokazala se kao najefikasnija mera primarne prevencije.

Uoči prave jeseni i temperatura oko nule, pred sezonu epidemije gripa i drugih virusnih bolesti, lekari ističu da je važno da se vakcinišemo, posebno deca i stariji od 65 godina.

Ivana Begović Lazarević, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, ističe da su te osobe uvek u većem riziku da imaju težu kliničku sliku, posebno ukoliko imaju i neku pridruženu hroničnu bolest.

Shuterstock  U riziku su i deca mlađa od dve godine koja još nemaju razvijen imunitet

U riziku su i deca mlađa od dve godine

Takođe, u riziku su i deca mlađa od dve godine koja još nemaju razvijene odbrambene sposobnosti i posebnu pažnju treba pokloniti toj grupi, odnosno, ukoliko postoji zaštita da se vakcinišu, ukazuje doktorka.

- U posebnom riziku su svi hronični, bilo kardiovaskularni, bilo plućni, svi oni koji imaju neku od hroničnih bolesti, koja im smanjuje imunitet, to može da bude i malignitet, gojaznost, dijabetes - navela je doktorka Begović Lazarević.

Za razvoj imuniteta potrebne tri nedelje

Prema njenim rečima, i trudnice mogu da razviju tešku kliničku sliku i trebalo bi da se svake sezone vakcinišu protiv gripa.

Vakcina protiv virusa gripa je, kaže, distribuirana svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Beograda, tako da bi svi oni koji su u riziku trebalo da je prime, kao i zdravstveni radnici.

- Znači trebalo bi čim vakcine stignu, svi ovi hronični bolesnici da se jave lekaru i da se vakcinišu tokom oktobra - rekla je doktorka.

Da bi se razvio imunitet, kaže doktorka, neophodno je da prođu dve do tri nedelje, a otprilike u novembru već kreće povećavanje broja obolelih.

Shutterstock  Građani koji su u većem riziku trebalo bi da se vakcinišu i protiv pneumokoka, teškog oboljenja pluća.

Vakcina protiv pneumokoka

Doktorka savetuje i da se građani koji su u većem riziku vakcinišu i protiv pneumokoka, teškog oboljenja pluća.

- Vakcina je jako dobra, daje se samo u jednoj dozi i baš odlazak na vakcinaciju protiv gripa treba da se iskoristi i da svaki lekar pita svog pacijenta da li je možda prethodnih sezona primio tu vakcinu. Ukoliko nije, treba da se iskoristi - rekla je doktorka.

Prema njenim rečima, vakcina protiv pneumokoka štiti od razvijanja pneumonije, ali i od invazivnih oblika pneumokokne bolesti, kao što su bakterijemija, prisustva bakterija u krvi, zapaljenja moždanih ovojnica, zapaljenje koštane srži… Sve su to, kaže, bolesti koje su vrlo ozbiljne i koje mogu da imaju i smrtni ishod.

Pneumokokna vakcina se, navodi, prima jednom u životu, a dostupna je u svim domovima zdravlja tokom cele godine.

Shutterstock  Vakcine protiv kovida od jula nisu dostupne jer ne gađaju trenutne sojave u cirkulaciji

Šta je s vakcinama protiv kovida?

Doktorka Ivana Begović Lazarević kaže da kod nas od jula meseca nema nijedne vakcine protiv kovida.

- Bilo bi upitno koji bi bio efekat od vakcina, koje, da se tako izrazim, ne gađaju trenutne sojave u cirkulaciji, tako da ćemo videti kako će se to dalje odvijati, da li ćemo u nekom doglednom vremenu imati neku savremeniju, noviju vakcinu - rekla je doktorka.

Cilj da se štitimo, pogotovo pacijenti koji imaju hronične bolesti treba da izbegavaju boravak u zatvorenim prostorijama, da izbegavaju okruženje gde ima obolelih, da stave masku i da što više borave na otvorenom, zaključila je doktorka Ivana Begović Lazarević.

Prema njenim rečima, trenutno su aktuelne akutne respiratorne infekcije koje su otprilike za 20 odsto u porastu u odnosu na pre dve nedelje, kao i oboljenja slična gripu.

Prenela: O.M.

Izvor: RTS/ZDravlje.Kurir.rs