potpukovnik dr Mirko Jovanović

Kako prevazići strahove i predrasude oko doniranja organa? Dr Mirko Jovanović predlaže šest ključnih koraka

Shutterstock, Privatna Arhiva

Humanost i empatija je možda i prisutna, ali su građani nedovoljno upućeni kada se radi o doniranju organa. Zbog neznanja proizilaze bojazni, teorije zavere i predrasude.

Transplantacija organa je veoma složen medicinski postupak koji zahteva idealno koordinisan rad većeg broja stručnjaka i znatna materijalna sredstva. Zbog toga ne iznenađuje da nije značajnije zaživela u većini zemalja u razvoju, u koje se svrstava i naša zemlja, kaže za naš portal potpukovnik dr Mirko Jovanović, načelnik Centra za transplantaciju organa, ćelija i tkiva Vojnomedicinske akedemije u Beogradu. Kako ipak promeniti ovo stanje i činjenicu da je prema broju doniranih organa Srbija na začelju Evope?

- Naši građani najčešće nisu dovoljno edukovani i upućeni šta je transplantacija, moždana smrt, kako je moguće presaditi organ sa jednog na drugog čoveka i ne shvataju značaj samog čina darivanja organa. Humanost i empatija je možda i prisutna, ali su građani nedovoljno upućeni. Zbog neznanja proizilaze bojazni, teorije zavere i predrasude - objašnjava dr Jovanović.

Potpukovnik dr Mirko Jovanović na nedavno održanom sručnom skupu na VMA posvećenom svetskim trendovima u oblasti transplantacione medicine Foto: Vma

Porodice moraju da budu svesne da lekari daju sve od sebe kako bi spasili njihove najdraže, dodaje. Tek kada su potpuno sigurni da su zauvek izgubili pacijenta, uprkos svim naporima, počinju da razmišjaju o transplantaciji. 

- Često je šok i teško psihičko stanje zbog gubitka člana porodice razlog da rodbina ne pristane u tom trenutku na darivanje. Neretko se dešava da se nakon nekog vremena, kada razmisle o svom postupku, predomisle i jave da su saglasni, ali tada je već najčešće kasno - navodi naš sagovornik.

Najvažnija je edukacija

Nedostatak javne diskusije, upoznavanja sa temom, edukacije od osnovne škole, razbijanje tabua i emitovanje sadržaja svakodnevno koji obrazuju građane o doniranju organa, ali o svim pitanjima zdravlja je glavni problem, kaže za naš portal specijalista anesteziologije i reanimatologije ppuk doc. dr Goran Rondović, koordinator darivanja organa u Centru za transplantaciju VMA.
- Edukacija je najvažniji segment razvoja društva. Svakodnevna edukacija i vraćanje fokusa na društvo, na porodicu kao najvažniju ćeliju društva, na humanost i uzajamnu podršku bi doprinelo većem broju transplantacija. Radeći ovaj posao sretao sam se sa raznim situacijama koje smo morali da objašnjavamo. Od toga da li će se voljeni nakon moždane smrti možda probuditi, do postavljanja pitanja kako ćemo vratiti pokojnika koga smo “sekli i otvarali” da se sahrani. Tu nastupaju mediji, da zajedno s nama kroz javnu edukaciju pomognemo našem društvu da se reši zabluda i podrže život. A to možemo i moramo zajedno - apeluje dr Rondović.

Od početka godine, u Srbiji je pet porodica dalo je saglasnost za donaciju organa preminulih članova, čime su spašena 22 života. Ipak, osam porodica je to odbilo, propuštajući priliku da trajno poboljša kvalitet života onih koji čekaju na donora. Kako promeniti ovaj odnos?

- Potrebno je informisati građane na razne načine, preko medija, oraganizovanjem tribina, predavanja i slično, kako bi se upoznali s teškim stanjem ovih, u najvećem broju, mladih ljudi koji čekaju na tuđi organ, kao jedinu mogućnost da im to spase i produži život. Verujem da bi se kod najvećeg broja probudila empatija i osećaj humanosti - smatra dr Jovanović i predlaže šet načina da se kod nas unapredi program transplantacije.

Naši građani najčešće nisu dovoljno upućeni u to šta je transplantacija Foto: Shutterstock

Preporuke za unapređenje programa transplantacije

  • Potrebno je izraditi sveobuhvatnu Nacionalnu strategiju za transplantacije, koja će definisati ciljeve, prioritete i aktivnosti za razvoj transplantacione medicine u Srbiji.
    Kontinuirano sprovoditi edukativne javne kampanje koje će isticati važnost donorstva i slati snažnu poruku o humanosti i solidarnosti, važnosti doniranja organa usmerene prema različitim ciljnim grupama putem medijskih kampanja, društvenih mreža, kroz školski sistem i podršku verskih zajednica.
    Podsticati naučna istraživanja kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju svih profila zdravstvenih radnika u područiju transplantacija sa ciljem pronalaska novih metoda nege i lečenja koje će doprineti poboljšanju ishoda transplantacija. Organizovati radionice, seminare za obuku svih zdravstvenih radnika koji mogu da budu angažovani u procesu transplantacija.
    Modernizovati transplantacijske centre kroz nabavku savremene opreme i materijala, omogućiti dostupnost najnovije opreme i tehnologije i osigurati dostupnost lekova neophodnih transplantiranim pacijentima.
    Opremiti donorske bolnice opremom za identifikaciju potencijalnih donora kao i očuvanje organa i tkiva do transporta u transplantacione centre.
    Jačati saradnju između transplantacijskih centara, udruženja pacijenata, zdravstvenih ustanova i drugih relevantnih institucija, kako u Srbiji tako i u regionu.
U Srbiji na listama za transplantaciju 2.000 ljudi

Od početka godine, pet porodica dalo je saglasnost za donaciju organa preminulih članova, čime su spašena 22 života. Zahvaljujući njihovoj odluci donirano je sedam bubrega, četiri jetre, tri srca i osam rožnjača. Iako se na listama za transplantaciju nalazi oko 2.000 ljudi, među kojima i 40-oro dece, osam porodica je odbilo da donira organe, propuštajući priliku da trajno poboljša kvalitet života onih koji čekaju na donora.

Znak uzvišenog duha

Spasiti život drugoj nepoznatoj osobi darivanjem organa je najuzvišeniji ljudski čin. Misliti na život, kada se gasi život njihovog člana porodice je znak uzvišenog duha i plemenitih osećanja.

Organ najčešće čekaju mladi ljudi kojima je to jedina mogućnost da produže život Foto: Shutterstock

- Moždana smrt je nepovratno stanje i život bližnjeg ne može vratiti. Za njega leka nema, ali bi se trebalo zapitati - šta ako bi nekoj njima dragoj osobi bio potreban organ da bi preživela? U takvoj situaciji, teško bi razumeli zašto neko ne pristaje na doniranje organa koje bi moglo da spasi život njihovog voljenog. S druge strane, saznanje da će srce njihovog bližnjeg preživeti u drugoj osobi, je saznanje da deo njihovog bližnjeg i dalje živi - poručuje potpukovnik dr Mirko Jovanović.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Kako se utvrđuje moždana smrt i da li ima mesta za greške? Dr Goran Rondović otkriva šta sve prethodi odluci o doniranju organa