Doktorka otkriva najbolje što za sebe možete da uradite na Svetski dan zdravlja: Već sutra zakažite preventivni pregled
Ako nemate sada dovoljno vremena za svoje zdravlje, kasnije ćete morati da odvojite mnogo više vremena i novca za svoju bolest, kaže kineska poslovica.
To što se osećate dobro ne znači da ste zdravi. Prekontrolišite zdravlje pre nego što vas nešto zaboli, jer tada već može da bude kasno. Oko 80 odsto bolesti mogu da se spreče ili čak i izleče ako se otkriju na vreme, kaže povodom Svetskog dana zdravlja lekar opšte prakse dr Jelena Stojanović, i navodi kalendar preventivnih pregleda, kako biste saznali kada i koliko često bi trebalo da posetite lekara.
Opšti pregled jednom u dve godine
Prevencija jeste važna zato što se na vreme otkriva bolest ukoliko je ima, dakle u ranim fazama kada jelečenje brže, jednostavnije, jeftinije ili uopšte moguće.
- To je, osim kod karcinoma, jako bitno kod kadriovaskilarnih oboljenja, dijabetesa, ali i depresije koja je poslednjih godina isplivala kao oboljenje na koje bi trebalo obratiti pažnju - naglašava naša sagovornica.
Opšti preventivni pregled podrazumeva fizikalni pregled, uzimanje podataka od pacijenta (anamnezu), merenje telesne težine, izračunavanje indeksa telesne mase, merenje obima struka, kukova, merenje krvnog pritiska, eventualno EKG, dodaje doktorka.
- Opšti pregled podrazumeva i analizu krvi, pri čemu se proverava nivo šećera (glikemija), holesterol i trigliceridi i ostale analize vezane za jetru i bubrege po potrebi, kao i pregled urina. Prema pravilniku je određeno da se to radi u 20. godini, pa u 22. sledeći put, potom se od 23-34. godine pregled radi jednom u pet godina, a od 35. jednom u dve godine. Taj kompletni preventivni pregled uključuje i upitnike koji se popunjavaju i na osnovu toga se donosi slika o opštem zdravstvenom stanju osobe - objašnjava dr Jelena Stojanović.
Dijabetes tipa 2
Pored navedenih opštih pregleda postoje skrininzi, masovni pregledi stanovništva vezani za određenu bolest, dodaje doktorka.
- Radi se skrining na otkrivanje dijabetesa tipa 2, a pored opšteg pregleda popunjava se određeni upitnik na osnovu koga se procenjuje rizik od oboljevanja, uključujući i zdrave osobe. Pacijent se upućuje prema tim rezultatima na dalje laboratorijske pretrage, ili se radi samo glikemija, tj. nivo šećera u krvi ili se rade neke dodatne analize ukoliko se otkrije da kod pacijenta postoji već neki problem.
Ovaj skrining se radi jednom u tri godine nakon navršene 35. godine, naravno ukoliko već nisu oboleli od dijabetesa.
- Kod mene je praksa da kad pacijent dođe, recimo sa 47 godina, on tada podleže i opštem preventivniom pregledu, podleže i skrinigu na dijabetes i skinigu na kardiovaskularne bolesti i onda uradimo sve što "kači" u tom trenutku - pojašnjava dr Stojanović.
Srce na kontroli
Kod skrininga na kardiovaskularne bolesti takođe postoji upitnik, kao i tebela na osnovu koje se procenjuje kardiovaskularni rizik.
- Meri se krvni pritisak, radi se EKG i kompletan opšti pregled jednom u pet godina za muškarce u periodu između 35-69. godine, kod žena između 45-69. godine ili ranije ako su u ranoj menopauzi i naravno ako nemaju registrovana kardiovaskularna oboljenja (i žene i muškarci). Kod žena je dobra stvar što ih hormoni štite od ovih bolesti u reproduktivnom periodu, te je i skrining pomeren - sugeriše naša sagovornica.
Zdravlje creva
Kod skringa na karcinom debelog creva se osim uzimanja podataka od pacijenata radi testiranje, tzv. FOB test ili hemokult test.
- To je test koje se radi iz uzoraka stolice, a otkriva mikroskopske primese krvi u stolici koje se pojavljuju kada postoji neki problem u crevima. To ne mora da bude karcinom, mogu da budu i neke druge promene, poput polipa, a ovo je najjednostavnija metoda da se vrlo rano utvrdi karcinom, kada se i efikasno leči. Ako je test pozitivan pacijent se šalje na kolonoskopiju i dalji pregled kod gastoententerologa ili hirurga. Skrining se obavalja jednom u dve godine kod starijih od 50 godina pa sve do 74. godine. Tako stoji u pravilniku, mada mi preglede radimo i kod starijih, ako ima potrebe - navodi dr Stojanović.
Skrining se radi na nekoliko vrsta karcinoma koji su najčešći i koji lako mogu da se otkriju jednostavnim, neinvazivnim metodama, dodaje naša sagovornica, jer je suludo na velikom broju ljudi primenjivati metode koje su bolne i potencijalno opasne.
Stanje o kojem se ćuti
Za depresiju postoji standardizovani upitnik po kome se utvrđuje rizik ili postojanje simptoma bolesti, obavlja se razgovor koji traje 5-10 minuta i po potrebi osoba upućuje kod psihijatra.
- Mogu da obole svi, depresija je nažalost čest problem koji se prilično ignoriše, ne samo od strane pacijenata kojima je neprijatno da se jave, nego i od strane lekara koji lakonski odgovaraju da je to posledica vremena u kome živimo, stesa i slično. Pacijenti čestio prećutkuju problem, a on bi trebalo da se vidi, prepozna i reaguje na vreme. Depresija se vrlo efikasno da leči, ima jako dobrih lekova i ne bi trebalo okretati glavu od tog problema. Skrinig se radi jednom godišnje kod starijih od 18 godina, dok su za mlađe osobe zaduženi predijatri - napominje doktorka.
Rezervisano za žene
Svi skrining pregledi se obavljaju kod lekara opšte prakse koji pacijente po potrebi upućuje kod endokrinologa, kardiologa i ostalih specijalista. Jedini izuzetak su preventivni ginekološki pregledi.
- Postoji opšti ginekološki pregled, kao i skrininzi na karcinom grlića materice i dojke. Preventivni ginekološki pregleg trebalo obaviti jednom godišnje od 15. godine pa nadalje. U ginekologiji se, naime, odraslom osobom smatra i devojčica sa navršenih 15 godina, jer ima onih koje u to vreme stupaju u prve odnose, pa čak i brak, odnosno stvaraju porodicu. Majke bi, stoga, trebalo da odvedu devojčice, ako ne na pregled, onda na svetovanje, jer je u tom uzrastu jako bitna priča o kontracepciji i stupanju u polne odnose - savetuje doktorka.
Skrining za otkrivanje raka grlića materice namenjen je ženama od 25-64. godine i trebalo bi ga obaviti jednom u tri godine, ako su prethodna dva nalaza negativna - to je čuveni PAPA test, a kod raka dojke tu je mamografija za žene od 50-69. godine koja se preporučuje jednom u dve godine.
- U elektronskom kartonu postoji opcija gde može da se vidi kad kome ističe termin za obavljanje preventivnog pregleda, i onda se pacijenti pozivaju. Nažalost nema se vremena za prevenciju od velikolg broja bolesnih pacijenata, ali mislim da je ona ključ - poručuje doktorka.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.