Prekidi s terapijom za pritisak mogu da budu kobni: Kardiolog upozorava na fenomen povratne hipertenzije
Ribaund ili povratna hipertenzija je nagli skok krvnog pritiska koji se javlja kada pacijent iznenada prestane da pije lekove za hipertenziju.
Ribaund, odnosno povratni efekat, javlja se kada pacijent naglo prekine uzimanje nekog leka. Iako se najčešće pominje kod terapije za hipertenziju (ribaund hipertenzija), ova pojava se može javiti i kod drugih bolesti i različitih vrsta lekova, od onih za želudačnu kiselinu, astmu ili spavanje, do kortikosteroida i antidepresiva. Nije retka i može da bude ozbiljna, pa čak i fatalna, otkriva za naš portal kardiolog prim. dr Živan Dimitrijević.
– Kada neko ima povišen krvni pritisak, svi mehanizmi u telu, od hormonskih regulacija do kontrole količine vode u organizmu, prilagođavaju se tom višem nivou. Ova stabilizacija, naravno, nije dobra, jer pritisak oštećuje krvne sudove i stvara tipične komplikacije za hipertenziju - opominje naš sagovornik.
S uvođenjem terapije pritisak počinje da se snižava, ali organizam instiktivno pruža otpor.
– Telo se bori da pritisak vrati na onu njegovu "normalu" na koju se naviklo. Počinje da zadržava tečnost, steže krvne sudove, aktivira sve mehanizme da bi odbranilo visoki pritisak. Ako se tada naglo prekine s terapijom, telo će to jedva dočekati. Opisani mehanizmi koji su "uključeni" dovode do toga pritisak poludi, skoči još više nego pre početka lečenja. To je taj povratni efekat – objašnjava dr Dimitrijević.
Prilagođavanje na terapiju
Za razliku od mehaničkog podešavanja kola, gde možete odmah da okrenete neki šrafciger i rešite stvar, slikovito dodaje naš sagovornik, kod regulacije krvnog pritiska sve ide sporije. Navodi da smatra velikim uspehom kada pacijent u roku od šest meseci do godinu dana postigne stabilne vrednosti.
– Može da se desi da već u prvim danima ili nedeljama pritisak uđe u normalu, ali on je tek tada nestabilan. Organizam tek tada počinje da se bori da vrati pritisak na stari (viši) nivo - sugeriše kardiolog i dodaje da prilagođavanje nije samo fizičko, već i psihičko.
Garancija ipak ne postoji. Čak i kada se telo privikne, pritisak i dalje može da "poludi“ zbog neke sitnice, ističe kardiolog.
– I sam sam to iskusio na sopstvenoj koži. Pre par godina, proveo sam tri nedelje na Alpima. Zbog veće nadmorske visine pritisak je počeo da mi opada, pa sam, nakon kraćeg dvoumljenja, postepeno prestao da pijem terapiju. Bio sam tri nedelje bez lekova, a onda – čim sam se vratio kući, isto veče pritisak mi je "ekplodirao" i vratio na vrednosti koje sam imao pre lečenja. To je taj efekat.
Opasnost od infarkta i šloga
Ribaund hipertenzija može da ima ozbiljne posledice, jer kada pritisak naglo skoči, to predstavlja ogroman stres za srce, upozorava naš sagovornik.
– Ako pacijent već ima oštećene krvne sudove, aterosklerozu i naslage holesterola (aterome), nagli porast pritiska može da pocepa površinu tih naslaga. Holesterol se tada oslobađa u krvotok, stvara se tromb i dolazi do začepljenja krvnog suda. To znači infarkt. Mehanizam je isti i kod šloga – samo zavisi koji je krvni sud pogođen - upozorava prim. dr Živan Dimitrijević i poručuje:
- Iako se na prvi pogled čini da je terapija za hipertenziju rutinska stvar, u stvarnosti je mnogo složenija i često puna propusta. Najveća i najopasnija greška jeste upravo neredovno uzimanje lekova.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.