Uoči Svetskog dana prevencije samoubistva: U Srbiji prošle godine 703 ljudi oduzelo sebi život, najugroženiji mladi
Svakih 40 sekundi u svetu, neko sebi oduzme život. Više od 720.000 ljudi godišnje, brojka koja prevazilazi kapacitet jednog velikog grada, nestane zbog samoubistva. Još oko dvadeset puta više je pokušaja samoubistva. Ovi podaci jasno pokazuju da je samoubistvo jedna od najozbiljnijih javnozdravstvenih kriza našeg vremena.
Posebno zabrinjava što je reč o trećem vodećem uzroku smrti među mladima uzrasta od 15 do 29 godina, upozorava Svetska zdravstvena organizacija.U Srbiji je, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2024. godine život sebi oduzelo 703 ljudi – 535 muškaraca i 168 žena, približno dve osobe dnevno izvrše samoubistvo. Najugroženiji su mladi od 15 do 35 godina, ali i oni stariji od 75 godina.
- Samoubistvo ne poznaje granice, ono nije problem samo bogatih društava, već globalni fenomen. Ipak, samoubistva se mogu sprečiti. Ključ je u pravovremenom prepoznavanju i lečenju mentalnih poremećaja, u smanjenju stigme i otvorenom razgovoru, kao i u stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za decu i mlade. Ljudi koji razmišljaju o samoubistvu često šalju signale, osećaj bezvrednosti, beznađa, poruke da ne mogu dalje. Ti signali ne smeju da se ignorišu. Prvi korak je razgovor, drugi je stručna pomoć – objašnjava prof. dr Čedo Miljević, predsednik Udruženja psihijatara Srbije.
Osobe koje pate od depresije posebno su u riziku. Suočavaju se sa osećajem očaja, gubitkom nade i interesovanja za život, što višestruko povećava rizik od samoubistva. Svaka depresija je ozbiljan faktor rizika i zahteva pravovremenu pomoć i podršku. Kada depresija nije prepoznata ili se ne leči adekvatno, simptomi se pogoršavaju, a osećaj beznađa postaje sve intenzivniji. U takvim okolnostima, osoba može pomisliti da je jedini izlaz upravo u samoubistvu.
- Najčešći uzrok samoubistva je depresija, povezana sa čak 60 do 70 odsto svih suicida.Rizik od samoubistva je četiri puta veći kod osoba koje boluju od depresije, a čak 20 puta veći kod onih sa težim oblicima. Alarmantno je i da se većina ljudi sa suicidalnim mislima nikada ne obrati stručnjaku. Pravovremeno prepoznavanje simptoma depresije i pružanje odgovarajuće podrške mogu spasiti život. Podizanje svesti, edukacija i dostupnost usluga mentalnog zdravlja presudni su za smanjenje broja samoubistava – ističe prof. dr Miljević.
Na Svetski dan prevencije samoubistva, 10. septembra, stručnjaci podsećaju da svako od nas može igrati važnu ulogu u prevenciji, pažljivim slušanjem, iskrenim razgovorom i rušenjem barijera stigme. Nekada jedan razgovor može da napravi razliku između očaja i nade što je ključni korak u prevenciji samoubistva.
PITALI SMO POZNATOG STRUČNJAKA KOJE SU POSLEDICE NASILJA NA MREŽAMA? Ovo su znaci da neko trpi internet zlostavljanje