važno je da znate

Šta vam niko ne kaže o bežičnim slušalicama: Stručnjaci upozoravaju na skrivene opasnosti

Shuttershtock Dok ih mnogi korisnici obožavaju, na društvenim mrežama pojavile su se i zabrinutosti zbog potencijalnih zdravstvenih rizika korišćenja bežičnih slušalica
Danas je dostupno toliko muzike i audio sadržaja za slušanje, pa ne čudi što su slušalice toliko popularne.

Bežične slušalice su postale posebno tražene. Dok ih mnogi korisnici obožavaju, na društvenim mrežama pojavile su se i zabrinutosti zbog njihovih potencijalnih zdravstvenih rizika. BBC Bitesize Other Side of the Story istražio je ovu temu kako bi razdvojio činjenice od neistina.

Da li su bežične slušalice bezbedne?

Bežične slušalice (i one koje idu preko ušiju i one koje idu u uši) koriste Bluetooth tehnologiju da bi se povezale s našim telefonima. To uključuje elektromagnetno polje, što je neke navelo da poveruju da bi to moglo da našteti našem mozgu.

Postojala su naučna istraživanja o bežičnim slušalicama i njihovim potencijalnim rizicima. One emituju vrstu zračenja koja se zove radiofrekventno zračenje, koje funkcioniše na mnogo nižoj frekvenciji od vrste zračenja koje može da našteti ljudima

Godine 2019, Cancer Research UK je izjavio da nema dovoljno dokaza da bi Bluetooth slušalice mogle da izazovu štetu i da istraživanja sprovedena na velikim grupama ljudi nisu pronašla vezu s povećanim rizikom od raka. Međutim, do 2025. istraživanje o efektima bežičnih slušalica na naše zdravlje i dalje traje.

Da li slušalice koje poništavaju buku štite naš sluh?

Slušalice koje poništavaju buku (noise-cancelling) relativno su nov izum. One sadrže poseban softver koji eliminiše spoljašnju buku, poput televizora ili laveža psa, omogućavajući korisniku da se usredsredi isključivo na jedan zvuk.

Other Side of the Story razgovarao je sa Kler Benton, predsednicom Britanske akademije za audiologiju, da bi saznao više o slušalicama koje poništavaju buku. Kler je objasnila da one mogu da pomognu u zaštiti sluha jer fokusiranje na jedan zvuk, dok su svi drugi eliminisani, znači da ne mora da se sluša na visokom nivou jačine.

- I dalje morate da se pridržavate pravila dobre higijene slušanja. Pravite pauze za uši, držite nivo jačine na bezbednom nivou bez obzira na to, jer i dalje postoji iskušenje da ga pojačate. Neki ljudi zaista uživaju u glasnoj muzici i znamo da je to zaista opasno ako to radite predugo. Osamdeset pet decibela (dB) tokom osam sati je ono što (zvanični) propisi kažu da je bezbedno, bez ikakve zaštite sluha - rekla je Kler. 

Pravite pauze za uši, držite nivo jačine na bezbednom nivou bez obzira na to, jer i dalje postoji iskušenje da ga pojačate Foto: Shutterstock

Osamdeset pet decibela je ekvivalent buci koju pravi gust saobraćaj ili blender za hranu. Ako biste nešto slušali samo tri decibela glasnije, rekla je Kler, vreme tokom kojeg biste mogli bezbedno da slušate odjednom bi se prepolovilo sa osam sati na četiri.

Ako ste osoba koja se lako dekoncentriše zbog spoljašnje buke ili joj smeta pozadinska buka, slušalice koje poništavaju buku mogu biti od pomoći da se osećate smirenije na tim bučnim mestima - dodala je Kler.

Počela su da se postavljaju pitanja da, ako previše koristite slušalice koje poništavaju buku, to možda može da promeni vaše veštine obrade zvuka. Postoji mogućnost da nošenje slušalica koje poništavaju buku predugo ometa vašu sposobnost da obrađujete govor u buci kada ih ne nosite, ali to je za sada čisto anegdotalno.

Koja je razlika između slušalica i čepića za uši?

Slušalice koje poništavaju buku su jedan način da se smanji nivo zvuka, ali nisu praktične za događaje uživo kao što su koncerti ili muzički festivali. Međutim, upravo su to tipovi okruženja u kojima vredi brinuti o svojim ušima – a čepići za uši mogu biti opcija.

Istraživanje Kraljevskog nacionalnog instituta za gluve osobe (RNID) otkrilo je da je 58 odsto ljudi starosti između 18 i 28 godina iskusilo neki oblik gubitka sluha ili problem vezan za sluh nakon izloženosti glasnoj muzici. Većinu vremena efekti ne traju dugo, ali kontinuirano izlaganje naših ušiju tako glasnim okruženjima može da izazove trajna oštećenja. Novi stil čepića, koji postaje popularan na festivalima, dozvoljava prolazak zvuka, ali na smanjenom nivou, što može da olakša prisustvovanje ovakvim događajima ako vam smetaju visoki nivoi buke.

58% ljudi starosti između 18 i 28 godina iskusilo neki oblik gubitka sluha ili problem vezan za sluh nakon izloženosti glasnoj muzici Foto: Shutterstock

Da li čepići za uši rade?

Čepići za uši zaista rade. Čak i najjeftiniji penušavi čepići stvaraju barijeru između spoljašnjeg zvuka i ušnog kanala – iako je potreban oprez prilikom stavljanja i vađenja.

Prosečan muzički festival ima nivo zvuka između 90 dB i 100 dB, dok ljudsko uvo može bezbedno da podnese produženo slušanje zvuka do najviše 80 dB.

Saira Husein je audiolog, koja je za BBC Sounds Sliced Bread podkast iznela svoje mišljenje o čepićima za uši:

- Iz ugla zdravstvene zaštite, drago mi je što sada postoji svest, ili veća svest, o zaštiti sluha od buke. Dakle, svakako, kada idete na festival… obavezno imajte nešto da zaštitite svoje uši.

Izvor: bbc.co.uk//zdravlje.kurir.rs

12 saveta za poboljšanje sluha: Ove jednostavne, zdrave navike sprečavaju njegov gubitak