Inovacije u srpskom zdravstvu sa Hololens tehnologijom: Brža dijagnostika i nova perspektiva za lekare
Savremeno doba obeležavaju nove tehnologije i inovacije koje prožimaju sve sfere života, pa i oblast zdravstva. Njihova primena donosi veću efikasnost i dostupnost zdravstvenih usluga, bržu dijagnostiku, personalizovano lečenje i otvara prostor za nove terapijske mogućnosti.
- Hololens je uređaj koji se montira na glavu i projektuje slike u obliku holograma ispred nas, postavljajući ih u naše vidno polje. Uređaj ima ugrađenu veštačku inteligenciju zasnovanu na algoritmima, što mu omogućava da mapira prostor, memoriše ga, reaguje na naše gestove ruku, govor i treptanje. U suštini, to je moćan računar koji se nosi na glavi, pomoću kojeg možemo da projektujemo virtuelnu stvarnost preko onoga što vidimo kroz naočare - objašnjava načelnik Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju u Kliničko-bolničkom centru „Dr Dragiša Mišović“, prof. dr Predrag Stevanović.
Mlađe generacije su mnogo bolje upoznate sa konceptima virtuelne i mešovite stvarnosti. Virtuelna stvarnost podrazumeva svet dislociran u simulirano virtuelno okruženje, a mešovita stvarnost podrazumeva kombinaciju između virtuelne stvarnosti i onoga što možemo da vidimo i doživimo. Hololens uređaj generiše ovu proširenu, ili mešovitu, stvarnost.
Kada je ova tehnologija uvedena u KBC „Dr Dragiša Mišović“ tokom pandemije Kovid-19, to je bila revolucionarna promena u svakodnevnom opterećenju lekara i zdravstvenih radnika, ali je bila podjednako prekretnica i za pacijente smeštene u „crvenoj zoni“.
Kako je Hololens olakšao rad medicinara tokom pandemije?
U svojoj svakodnevnoj borbi da spasu ljudske živote tokom pandemije Kovida, zdravstveni radnici su bili preopterećeni i na kraju svojih mogućnosti zbog drastičnog povećanja broja visoko zaraznih pacijenata u blizini. - Hololens nam tada omogućava da ne moramo odjednom da uđemo u Kovid zonu, već da jedan lekar uđe sa Hololensima i svi bismo mogli da vidimo pacijente kroz ovaj uređaj, uključujući i one od nas koji smo bili u 'čistoj zoni'. Hololens bi projektovao virtuelne slike pacijentovih skeniranja, magnetne rezonance, rendgenskih snimaka, laboratorijskih rezultata, na osnovu kojih bismo o njima razgovarali uživo sa lekarima u 'crvenoj zoni' - ističe prof. Stevanović.
Kada lekar stavi Hololens uređaj, on/ona zapravo koristi moćan računar na kojem je instaliran određeni softver, baš kao i svaki drugi sličan uređaj. Jedan od ovih programa je simulacija određenih bolesti, trauma ili organa i učenje kroz te simulacije. Prof. Stevanović ističe kako je standardna praksa na univerzitetima širom sveta da studenti i lekari rešavaju određene probleme kroz simulacije učenja, kako se ne bi desilo da se prvi put suoče sa određenim zdravstvenim problemom u stvarnom životu. - Zahvaljujući Hololens uređajima, oni imaju priliku da vežbaju kroz hitne situacije kroz simulacije kako bi ih mogli efikasnije rešiti kada se sa njima suoče u stvarnom životu - ističe on.
Tokom Kovida, kada su studenti Medicinskog fakulteta pohađali nastavu onlajn, Hololens je korišćen da se pokaže kako izgleda rad u Kovid zoni sa najteže pogođenim pacijentima, gde studentima nije bio dozvoljen ulaz, a nakon završetka pandemije Fakultet je, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), nastavio da koristi Hololens za sprovođenje simulacija pacijenata, zdravstvenih situacija i bolesti, u okviru Centra za simulacije Medicinskog fakulteta.
Hololens tehnologija širi primenu u srpskim bolnicama
Zahvaljujući pilot projektu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, sprovedenom u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i UNDP-om, stručnjaci iz KBC „Dr Dragiša Mišović“ razvili su programe obuke za više od 12 bolnica širom Srbije za korišćenje Hololens tehnologije i srpske mreže, kako bi im to moglo poslužiti kao dopuna u kritičnim situacijama. KBC „Dr Dragiša Mišović“ je uspostavio saradnju sa Univerzitetskim kliničkim centrom (UKC) Republike srpske sa sedištem u Banjaluci u maju 2024. godine, zahvaljujući programu podrške Vlade Republike Srbije za inovativna rešenja primenljiva na različite razvojne izazove zemalja regiona, koji sprovodi UNDP, što je omogućilo da i ovaj klinički centar koristi Hololens tehnologiju.
Šef intenzivne medicine za nehirurške grane u UKC Republike Srpske, prof. dr Peđa Kovačević, kaže da je ova klinika imala prilike da koristi telemedicinu i teleobrazovanje tokom prethodne decenije.
- Imali smo sreću da u američkoj Mejo klinici radi naš prof. dr Ognjen Gajić, koji nam je pružio veliku podršku u osnivanju ove klinike. Patentirao je kontrolnu listu za ranu identifikaciju kritično bolesnih i povređenih pacijenata i implementirao je u našoj klinici u okviru pilot projekta koji je trajao između 2015. i 2017. godine. Tokom 2016. i 2017. godine, nedeljno bismo predstavljali jedan od naših najtežih slučajeva prof. Gajiću i ostalim stručnjacima iz Mejo klinike u Ročesteru i Mejo klinike u Džeksonvilu, a oni bi odgovarali na naša pitanja u vezi sa eventualnim predomišljanjima. Istovremeno, ovo je za nas bio važan obrazovni proces - kaže prof. Kovačević. Takođe je istakao kako su rado prihvatili poziv prof. Stevanovića da zajedno rade na korišćenju Hololens tehnologije, kao nadgradnje na njihovo prethodno stečeno iskustvo.
Hololens olakšava rad intenzivne nege i poboljšava praćenje pacijenata
Odeljenje intenzivne nege u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske zbrinjava sve pacijente iz Republike Srpske i pacijente čiji su životi u opasnosti iz drugih gradova u Bosni i Hercegovini, koji se upućuju u Banjaluku prema stepenu hitnosti. Prof. Kovačević i njegove kolege podržavaju osnivanje odeljenja intenzivne nege i u drugim bolnicama. Kovačević ističe kako će Hololens biti ključni alat u ovom procesu za potrebe teleedukacije i „telezaokruživanja“, posebno na mestima gde su resursi u pogledu lekara i zdravstvenih radnika već ograničeni.
Govoreći o pacijentima, prof. Stevanović i prof. Kovačević ističu ogromnu prednost Hololensa. - Možemo koristiti Hololens za konsultacije sa drugim lekarom koji je udaljen, u drugom gradu, zemlji ili čak na drugom kontinentu. Medicina se često suočava sa ovim situacijama kada imate složen slučaj i nemoguće je imati stručnjake na svakom mestu, i tu je Hololens od najveće važnosti - kaže prof. Stevanović. Pored toga, sve je više programa koji se instaliraju u Hololens, a oni su namenjeni pacijentima.
Dakle, Hololens može nositi pacijent koji tada može videti koja je procedura planirana da se sprovede. Pokazalo se da pacijenti mnogo lakše prihvataju određene intervencije kada dobiju potpune informacije.
Među glavnim preprekama u korišćenju Hololensa i novih tehnologija, profesori Stevanović i Kovačević ističu tehničke: da li bolnice imaju visokokvalitetne bežične internet (WiFi) mreže i IT stručnjake koji mogu da pruže podršku lekarima. Pored toga, postoji izvesna skepsa među lekarima i zdravstvenim radnicima kada je u pitanju prihvatanje novih tehnologija.
Ono što se posebno ističe kao izazov jeste to što još uvek ne postoji zakonska regulativa koja bi pratila napredne tehnologije, odnosno etički i pravni aspekti se sporije regulišu. Lekari i zdravstveni radnici su svakako obavezni da informišu pacijente, daju pojašnjenja i dobijaju dozvole za svaku predloženu metodu lečenja, uključujući i upotrebu novih tehnologija.
Kao motivaciju za nastavak korišćenja Hololensa, prof. Stevanović ponosno ističe dobijena priznanja: specijalnu nagradu žirija sastavljenog od profesora Elektrotehničkog fakulteta na Sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu 2024. godine, kao i izbor među 10 najvažnijih prodora u javnom sektoru među više od 1000 prijavljenih na prošlogodišnjem sastanku OECD-a u Dubaiju, sa fokusom na nove tehnologije i veštačku inteligenciju.
Zaključak
Saradnja između KZD „Dr Dragiša Mišović“ i UKC Republike Srpske uspostavljena je u okviru Javnog poziva za učešće u izazovu o transferu znanja i primeni inovativnih rešenja koja se mogu primeniti na različite razvojne izazove zemalja regiona. Javni poziv je podržala Vlada Republike Srbije u okviru zvanične razvojne podrške koja se pruža Severnoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, radi jačanja ekonomskih potencijala u ovim zemljama, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Izvor: undp.org/Zdravlje.Kurir.rs
Kako veštačka inteligencija utiče na mentalno zdravlje? Stručnjak za magazin Gardijan otkriva da li je ona pomoć ili ozbiljna opasnost