Prof. dr Branislav Milovanović upozorava: 30% pacijenata sa postkovidom ulazi u sindrom hroničnog umora
Treći međunarodni simpozijum pod nazivom „Hronični sindrom umora, dugotrajni kovid i postinfektivni sindromi “ okupio je evropske stručnjake, istraživače i predstavnike udruženja pacijenata, koji su pokušali da daju odgovore na ključno naučno pitanje - da li je reč o jednom ili o dva različita sindroma, s obzirom na gotovo identičnu simptomatologiju, a s ciljem razumevanja ovih stanja, kao i unapređenja dijagnostike i lečenja.
- Ovo je važan događaj na nivou Evrope i vrlo smo ponosni zbog toga. To je evukativni simpozijum Evropske mreže - EME koja obuhvata sve pacijente iz Evrope i eksperte iz ove oblasti. Imamo tu čast da ovo organizujemo po treći put i radimo eduaciju za celu Evropu što je vrlo važno. Imamo učešće i regionalnih asocijacija pacijenata iz Slovenije i Hrvatske, ali i Srbije, kao i predavanja ključnih eskeprata za ovu oblast. Ponosni smo jer radimo jedan novi model edukacije zajedno sa pacijentima, dakle napravljena je integracija eskperata na nivou Evrope, i regionalnih eksperata, i to je jedini takav model u Evropi - rekao je prof. dr Branislav Milovanović, predsednik Sekcije za autonomni nervni sistem Srpskog lekarskog društva, član Upravnog odbora EMERG-a.
Profesor je napomenuo da je ovaj sindrom postojao i ranije, samo se pre kovid pandemije manje obraćala pažnja na taj problem.
- Nakon kovid epidemije nastala je nova epidemija i pojavio se novi problem post kovid pacijenata. Dakle, nakon kovid epidemije počelo više da se govori o ovom sindromu koji postoji već 50 godina.
Prvi znak postkovid sindroma je hroničan umor koji ne prolazi mesecima nakon preležane bolesti, a pacijenti prijavljuju pad energije pri fizičkom naporu, poremećaje spavanja, kao i kognitivne poteškoće,
Postokovid sindrom je slom svih sistema u telu
Posebna pažnja posvećena je i fenomenu „dugog kovida“ (PASC), imajući u vidu da i do 30 odsto pacijenata nastavlja da oseća simptome i šest meseci nakon akutne infekcije virusom SARS-CoV-2.
- Oko 30% pacijenata sa postkovidom ulazi u sindrom hroničnog umora i to su ogromne cifre. Kod postkovid sindroma najčešći prvi znak je hroničan umor koji ne prolazi ni tri meseca nakon preležane bolesti. Osim toga, pacijenti prijavljuju pad energije pri fizičkom naporu, poremećaje spavanja, kao i kognitivne poteškoće. Ovaj sindrom se leči integrativno uz učešće više specijalnosti zato što dovodi do pada svih sistema u organizmu. Zato lečenje mora biti multidisciplinarno sa ekspertima koji se bave različitim oblastima od psihologije, endokrinologije, kardiologije, neurologije, fiziologije, dakle, problem je vrlo kompleksan i prava je umetnost lečenje ovog sindroma i kako pomoći pacijentima - dodao je prof. dr Milovanović.
Bolest koja ne bira godine, obrazovnje ni profesiju
U ime pacijenata sa sindromom hroničnog umora govorila je Ina Ignjatović, predsednica Udruženja pacijenata sa hroničnim umorom.
- Sindrom hroničnog umora nije samo iscrpljenost, to je gubitak onog dela sebe koji je nekada bio najživlji, sposobnost da se ustane, da se misli, da se planira, da se živi u kontinuitetu. To je bolest koja ne bira godine, obrazovnje ni profesiju. Ona ne oduzima samo snagu već često i razumevanje okoline. Za mnoge od nas najteži deo nije samo fizička slabost već to što nas društvo ne vidi, ne razume i često nas pogrešno tumači. Bolest koja se ne vidi spolja često biva doživljena kao umišljena, a upravo u toj nevidljivosti leži njen najveći teret. Zato je važno što na ovaj način govorimo o njoj, lekari, naučnici i pacijenti, jer samo ako zajedno delujemo možemo promeniti način na koji se ova bolest posmatra i leči - rekla je Ignjatović.
Fokus simpozijuma bio je na kompleksnim hroničnim stanjima kao što su mijalgični encefalomijelitis/hronični sindrom umora (ME/CFS) - multisistemski poremećaj koji pogađa milione ljudi širom sveta, a čije su dijagnostičke smernice i dalje neadekvatne.
Ovaj skup je od posebnog značaja, jer ga organizuje Institut „Dedinje“ pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije, uz učešće Evropske ME alijanse (EMEA), Udruženja za neurokardiologiju Srbije i drugih relevantnih asocijacija.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Sindrom hroničnog umora u drastičnom porastu nakon pandemije: Oni koji su preležali kovid imaju 7,5 puta veći rizik da razviju simptome