Najveća analiza terapija za ADHD do sada: Naučnici otkrivaju koje metode zaista daju rezultate
Najobuhvatnija analiza tretmana poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) pokazuje da lekovi i dalje daju najbolje rezultate, i kod dece i kod odraslih, dok kognitivno-bihejvioralna terapija posebno pomaže odraslima. Ovi pristupi imaju i najpouzdanije dokaze iz kliničkih studija kratkog trajanja.
Istraživački tim sa Univerziteta Pariz Nanter, Instituta Roberta Debrea za dečji mozak i Univerziteta u Sautemptonu analizirao je više od 200 ranijih metaanaliza koje su obuhvatile različite oblike lečenja, grupe ispitanika i kliničke ishode. Rezultati su objavljeni 27. novembra 2025. u časopisu The BMJ.
Kako bi olakšali donošenje odluka pacijentima i lekarima, autori su pokrenuli interaktivni sajt ebiadhd-database.org, koji jasno prikazuje dokaze o efikasnosti svake terapije.
- Znamo da porodice osoba s ADHD-om često dobijaju oprečne informacije o tome šta zaista pomaže. Zato smo želeli da ponudimo najpouzdanije i lako dostupne smernice zasnovane na dokazima - kaže profesor Samuele Kortese, neurolog sa Univerziteta u Sautemptonu.
Analiza je pokazala da pet lekova za decu i adolescente i dve terapije za odrasle - lekovi i kognitivno-bihejvioralna terapija - imaju najviše dokaza o efikasnosti. Međutim, svi ti dokazi odnose se na kratkoročne rezultate, dok su u praksi tretmani često dugotrajni.
Alternativne metode još bez čvrstih dokaza
Tehnike poput akupunkture, meditacije svesnosti (mindfulness) i fizičkih vežbi pokazale su potencijal, ali su istraživanja malobrojna i s visokim rizikom od pristrasnosti. Isto važi i za studije koje su procenjivale dugoročne efekte terapija kod dece. Jedino je mindfulness pokazao trajnije koristi tokom dužeg praćenja.
Dr Korenten Gosling, prvi autor studije, ističe da duga čekanja na pregled i dijagnozu dodatno otežavaju situaciju u mentalnom zdravlju.
- Ako ljudi ne dobiju tačne informacije o terapijama, gube vreme i novac na pristupe bez dokaza. Zbog toga smo želeli da stvorimo alat koji će im pomoći da zajedno s lekarom izaberu ono što zaista deluje - napominje.
Naučnici očekuju da će njihova baza podataka postati važan orijentir za buduće kliničke smernice, kao što je ranije bio slučaj s njihovim sličnim projektom o terapijama za autizam.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.kurir.rs