Štucanje: Vodič kroz najčešće uzroke i odličan trik za brzo olakšanje
Iako štucanje može delovati smešno kada ga posmatrate kod drugih, osobi koja ga ima često predstavlja neprijatnost. U ovom tekstu objašnjavamo šta izaziva štucanje, kako ga sprečiti i na koji način ga se najbrže rešiti kada se pojavi.
Šta je štucanje?
Većina ljudi je bar jednom u životu imala štucanje. Najčešće ga doživljavamo kao kratkotrajnu neprijatnost koja brzo prođe, retko razmišljajući zašto zapravo nastaje.
Dr Vian Miraniz Australije navodi da je, uprkos tome što je štucanje veoma rasprostranjeno, iznenađujuće koliko malo pažnje posvećujemo razumevanju šta je ono zapravo i kako ga sprečiti. Najčešće samo sačekamo da prođe i ubrzo zaboravimo na njega.
Ona opisuje štucanje kao nevoljnu kontrakciju dijafragme — mišića koji razdvaja grudni koš od stomaka i ima ključnu ulogu u disanju.
- Kada se dijafragma iznenada kontrahuje zbog spazma frenikusnog nerva — nerva koji kontroliše dijafragmu — vazduh naglo ulazi kroz usta. Međutim, taj nalet vazduha naglo se zaustavlja zatvaranjem glasnih žica, što stvara karakterističan zvuk "hik" - objašnjava dr Miran.
Šta izaziva štucanje?
Iznenadan napad štucanja obično nije razlog za zabrinutost. Ipak, razumevanje uzroka može pomoći da se smanji verovatnoća njegovog pojavljivanja.
Dr Miran navodi neke česte svakodnevne okidače:
* Prebrzo jedenje i pijenje
* Iznenadno uzbuđenje
* Anksioznost i stres
* Gutanje vazduha
* Gazirana pića i alkohol
* Začinjena hrana
Nagla promena temperature hrane ili pića
- U nekim slučajevima, dugotrajno štucanje može biti simptom određenih bolesti, bilo psihičkih ili fizičkih, navodi dr Miran.
Mogući fizički uzroci uključuju:
* Poremećaje centralnog nervnog sistema
* Iritaciju vagusnog i frenikusnog nerva
* Problemi sa organima za varenje
* Bolesti srca ili pluća
* Posledice operacija
* Otkazivanje bubrega (uremija)
Mogući psihogeni uzroci su:
* Stres
* Anksioznost
* Iznenadno uzbuđenje
* Strah
* Nekontrolisan smeh
Kako zaustaviti štucanje
Štucanje obično prolazi samo od sebe u roku od dva do deset minuta. Međutim, prema rečima dr Miran, jedna jednostavna tehnika koju je razvio neuronaučnik Andrew Huberman smatra se veoma efikasnom za brzo zaustavljanje štucanja.
Metod Endrua Hubermana:
* Udahnite duboko kroz nos tri puta zaredom, bez izdisanja između udaha.
* Zatim zadržite dah 15 do 30 sekundi, pa veoma polako izdahnite.
- Ove promene pritiska najpre snažno stimulišu, a zatim opuštaju frenikusni nerv, čime se zaustavljaju spazmi koji izazivaju štucanje - objašnjava dr Miran.
Dodaje da se koriste i mnoge tradicionalne metode za zaustavljanje štucanja, ali nijedna nije toliko efikasna kao ova.
- Većina metoda pokušava indirektno da utiče na frenikusni nerv. Na primer, jedna od poznatih metoda je disanje u kesu, koje ima za cilj ponovno udisanje ugljen-dioksida, čime se menja njegov nivo u krvi i potencijalno obrazac disanja. Ova promena može poremetiti spazme frenikusnog nerva, ali postoji mnogo neizvesnosti u vezi sa uspešnošću ove metode.
Kada štucanje može biti razlog za zabrinutost?
Kao što je pomenuto, štucanje se najčešće povlači samo od sebe i obično ne ukazuje na zdravstveni problem.
Međutim, dr Miran savetuje da se obratite lekaru ako štucanje traje duže od 48 sati, jer to može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog uzroka.
Izvor: patient.info/zdravlje.kurir.rs