Nije svaki rizik za srce povezan sa lošim navikama: Postoji i jedan skriveni faktor
Manje poznata čestica holesterola, označena kao Lp(a), privlači sve veću pažnju istraživača. Reč je o lipoproteinu(a), skraćeno Lp(a), specifičnoj vrsti „lošeg” LDL holesterola. Lp(a) nije deo standardne rutinske analize holesterola. U ovom momentu malo je načina na koje možemo da utičemo na njegove vrednosti. Moguće je da živimo zdravo, a da ipak imamo povišen Lp(a). Najčešće korišćeni lekovi za kontrolu holesterola, statini, ne mogu da snize nivo Lp(a).
Šta je Lp(a)?
Stručnjaci kažu da je Lp(a) specifična vrsta lipoproteina u krvi koji sadrži LDL holesterol („loš” holesterol) i dodatni protein – apolipoprotein(a). Ima sličnu strukturu kao LDL holesterol, ali zbog prisustva apolipoproteina(a) i karakteristike koje ga čine opasnijim. Lp(a) može da poveća mogućnost od taloženja plaka u arterijama i da produbi rizik od ateroskleroze, bolesti srca i moždanog udara.
Kada se savetuje provera vrednosti lipoproteina(a)?
Koristi se kao dodatni marker za procenu rizika od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod osoba sa faktorima rizika poput visokog LDL holesterola, porodične istorije srčanih bolesti i hipertenzije. Velike studije i međunarodne smernice prepoznaju Lp(a) kao faktor rizika za srčane bolesti i moždani udar.
Testiranje se savetuje osobama sa istorijom srčanih oboljenja u porodici, pacijentima koji su pretrpeli moždani udar ili infarkt miokarda, a nemaju jasne faktore rizika, kao i osobama sa povišenim nivoima LDL holesterola.
Međunarodne smernice preporučuju da se Lp(a) izmeri barem jednom tokom odraslog doba, posebno kod pacijenata sa porodičnom istorijom ranih srčanih bolesti ili neobjašnjivog kardiovaskularnog rizika.
Pošto su nivoi uglavnom genetski određeni i stabilni, jedno merenje je dovoljno za većinu osoba.
Šta određuje nivo Lp(a)?
Nivo Lp(a) uglavnom određuje genetika. Prof. Lauren Ball sa The University of Queensland i istraživač Kirsten Adlard sa The University of Queensland u članku objavljenom na platformi The Conversation procenjuju da je oko 70 do 90 odsto razlika u nivou Lp(a) nasledno.
Zbog snažnog genetskog uticaja, nivoi Lp(a) obično se formiraju rano u životu i ostaju relativno stabilni tokom vremena, uz veoma mali uticaj ishrane, fizičke aktivnosti ili telesne težine.
Kako utiče na rizik?
Sve više istraživanja navodi da su viši nivoi Lp(a) povezani sa povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i bolesti aortnog zaliska. U dugoročnim studijama, kardiovaskularni rizik raste postepeno kako rastu nivoi Lp(a). Na primer, osoba sa visokim LDL holesterolom i visokim Lp(a) verovatno ima veći rizik od osobe koja ima samo povišen LDL holesterol.
Kod pacijenata sa višim nivoima Lp(a), kardiovaskularni rizik je veći kada je prisutna povećana upala u organizmu. Istraživači smatraju da je ovo moguće objašnjenje zašto neki ljudi imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti uprkos zdravim životnim navikama.
Kako da smanjimo nivo lipoproteina(a)?
Trenutno je malo mogućnosti za snižavanje Lp(a). Pravilna ishrana, fizička aktivnost i druge zdrave navike i dalje su važne. Stručnjaci ipak pojašnjavaju da ove navike imaju minimalan uticaj na sam nivo Lp(a).
Najčešće korišćeni lekovi za snižavanje holesterola, uključujući statine, ne smanjuju nivo Lp(a). U nekim slučajevima, statini čak mogu blago da povećaju Lp(a). Uprkos tome, statini i dalje smanjuju ukupni kardiovaskularni rizik i ostaju osnova terapije, smatraju Adlard i Ball.
Samo saznanje da imamo visok Lp(a) može da bude frustrirajuće, posebno zbog ograničenih mogućnosti direktnog smanjenja njegovog nivoa. Stručnjaci, ipak, upozoravaju da i dalje postoji mnogo faktora na koje možemo da utičemo kako bismo smanjili rizik od bolesti. To su LDL („loš”) holesterol, krvni pritisak, pušenje, fizička aktivnost, kvalitet ishrane i kontrola bolesti kao što je dijabetes.
Izvor: The Conversation / Zdravlje, Kurir