Slušaj vest

Nadutost, grčevi i neprijatni gasovi često su posledica lošeg varenja, stresa, ručka koji se konzumira na brzinu i „s nogu“. Lekari nas ipak upozoravaju da se iza ovih opštih simptoma u nekim slučajevima kriju bolesti koje nisu samo još jedna obična iritacija creva.

Zapaljenske bolesti creva, pre svega ulcerozni kolitis i Kronova bolest, nisu posledica toga što je neko pojeo nešto teško, nervirao se ili „ima osetljiv stomak“. To su hronične, imunološki posredovane bolesti u kojima sopstveni odbrambeni sistem, pod uticajem genetike, mikrobioma, faktora sredine i načina života, pokreće dugotrajnu upalu u digestivnom traktu, objašnjavaju stručnjaci.

Zapaljenska bolest creva ili obična stomačna tegoba

Dr Srđan Marković, specijalista interne medicine i gastroenterolog, u razgovoru za portal Zdravlje. Kurir.rs upućuje nas u osnovne razlike između prolaznih stomačnih tegoba, sindroma nervoznih creva i znatno ozbiljnijih zapaljenskih bolesti creva.

- Sindrom nervoznih creva je funkcionalni poremećaj i preosetljivost creva, često bez objektivne upale. Ovaj sindrom može značajno da naruši kvalitet života, ali ne dovodi do strukturnog oštećenja creva. S druge strane, zapaljenske bolesti creva su hronična upala koja se može dokazati analizama, endoskopijom, histologijom i snimanjima. One mogu da dovedu do krvarenja, anemije, suženja, fistula, hospitalizacija i operacija ako se kasno leče - kaže dr Marković.

intervalni post kronova bolest varenje
Kod Kronove bolesti upala može zahvatiti bilo koji deo digestivnog trakta, od usta do anusa, ali najčešće tanko i debelo crevo Foto: Shutterstock

Ulcerozni kolitis i Kronova bolest

- Kod ulceroznog kolitisa upala zahvata debelo crevo, najčešće počinje od završnog dela creva i širi se u kontinuitetu. Kod Kronove bolesti upala može zahvatiti bilo koji deo digestivnog trakta, od usta do anusa, ali najčešće tanko i debelo crevo, i može prodirati kroz celu debljinu crevnog zida. Zato Kronova bolest češće pravi suženja, fistule i apscese – objašnjava doktor.

Da li su ulcerozni kolitis i Kronova bolest za ceo život?

- Najpošteniji odgovor je: da, to su hronične bolesti, ali hronična bolest ne znači i hroničnu patnju. Danas je cilj da pacijent živi normalno, radi, putuje, zasniva porodicu, bavi se sportom, a da bolest držimo pod kontrolom. Nekada smo bili zadovoljni ako pacijent kaže: ‘Imam manje stolica.’ Danas to nije dovoljno. Danas želimo remisiju bez kortikosteroida, normalne laboratorijske i fekalne markere, zaraslu sluznicu na endoskopiji i očuvan kvalitet života - naglašava dr Marković.

Šta zbunjuje pacijente?

Dr Marković objašnjava da stres može da pogorša tegobe, ali i dodaje da stres ne sme biti objašnjenje za krv u stolici, anemiju i noćni proliv.

- Ono što zbunjuje pacijente jeste da i sindrom nervoznih creva i zapaljenske bolesti creva mogu početi slično: bolovi u stomaku, nadimanje, grčevi, promena ritma pražnjenja, proliv ili zatvor. Međutim, postoji jedna važna razlika koju pacijent može zapamtiti: sindrom nervoznih creva najčešće remeti komfor života, dok zapaljenska bolest creva može da ošteti crevo - precizira dr Marković.

Postoje i alarmi ne samo simptomi

Kod sindroma nervoznih creva crevo je često „preosetljivo“ i funkcionalno poremećeno, ali nema prave upale koja razara sluznicu, objašnjava doktor.

- Kod ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti postoji objektivna upala koju možemo dokazati analizama, endoskopijom, biopsijama i snimanjima. Pacijent ne treba da paniči zbog svakog nadimanja, ali postoje simptomi koje ja volim da zovem alarmima, a ne simptomima. To su: krv u stolici, noćni prolivi koji bude pacijenta iz sna, neobjašnjiv gubitak telesne težine, temperatura, malaksalost, anemija, povišen CRP, povišen fekalni kalprotektin, dugotrajan proliv, bolovi koji se pogoršavaju, porodična istorija IBD-a ili karcinoma debelog creva, kao i pojava simptoma prvi put u kasnijem životnom dobu - naglašava dr Marković.

Devojka u svetloplavoj košulji  kancelariji na sastanku stoji izdvojena sazatvorenim očima i prislonjenim šakama na slepoočnice
Savremeni način života, hronični stres, loše prehrambene navike i razna medicinska stanjamogu znalajno poremetiti hormonski balans u organizmu Foto: Shutterstock

Gde najčešće grešimo?

Najčešća greška pacijenata je, kako navodi doktor, to što sami sebi postavljaju dijagnozu i odlažu lekarski pregled.

- Kažu: ‘To mi je od stresa’, ‘imam nervozna creva’, ‘verovatno hemoroidi’, ‘proći će kad promenim ishranu’. Stres može da pogorša tegobe, ali stres ne sme biti kanta u koju bacimo svaku krvavu stolicu, anemiju i noćni proliv. Druga greška je nekontrolisana upotreba antibiotika, probiotika, biljnih preparata i restriktivnih dijeta pre nego što se uradi osnovna dijagnostika. Time se često samo izgubi dragoceno vreme - zaključuje u razgovru za portal Zdravlje.Kurir.rs doktor Srđan Marković.

Mlada doktorka iz Niša preživela sedam operacija i bolest koja usmrti 99 odsto pacijenata: Ovo je njena priča