I pored toga što pijete lek za štitnu žlezdu, TSH nije dobar? Ovo su mogući razlozi
Hipotireoza je stanje kada štitasta žlezda ne proizvodi dovoljno hormona, zbog čega se usporava metabolizam. Pacijenti se žale na umor, osećaj slabosti, hladnoće. Moguće je da dođe do dobijanja na telesnoj težini, zatvora, suve kože, depresije. U pitanju je bolest koja u bitnoj meri utiče na kvalitet života, zbog čega je neophodno redovno testiranje nivoa hormona štitne žlezde. Tačno merenje bitno je za kontrolu zdravstvenog stanja, s tim što postoje brojni faktori koji mogu da utiču na rezultate testa, objašnjavaju stručnjaci.
Šta je cilj terapije?
Pacijenti piju lek koji nadoknađuje hormon štitne žlezde kojeg nema u dovoljnoj meri. Sve ima za cilj da se sintetičkim hormonom kontroliše dobra funkcija štitne žlezde i da pacijent ima što manje tegoba. Kod većine pacijenata terapija ublažava simptome hipotireoze i omogućava dobar kvalitet života.
Kolike bi trebalo da budu vrednosti TSH?
Nivo hormona koji stimuliše štitnu žlezdu (TSH) trebalo bi da bude između 0,5 i 2,5 mU/L, mada individualne ciljne vrednosti mogu da se razlikuju. Redovnim analizama krvi lekar prati nivo TSH i odlučuje o tome da li je potrebno u nekom momentu prilagoditi dozu leka. Doktori kažu da su uobičajena određena odstupanja između pojedinačnih testova, ali i da veće promene mogu da budu uvod u promenu terapije. Izdvajaju 10 faktora koji mogu da utiču na rezultate testa hormona štitne žlezde.
Šta sve utiče na analize hormona?
Pre svega, rezultati mogu da se razlikuju u zavisnosti od laboratorije u kojoj je rađeno testiranje. Bitno je i vreme testiranja, jer nivoi hormona variraju, blago rastu noću i potom se smanjuju tokom dana.
Postoje i različiti proizvođači lekova, hormona štitne žlezde, koji mogu svaki na svoj način da deluju na telo. Lekari naglašavaju da je za stabilnije rezultate bitno i redovno uzimanje lekova. Takođe, premale ili prevelike doze leka utiču na nivo TSH i mogu da zahtevaju prilagođavanje terapije.
Lek najbolje deluje kada se uzima ujutro na prazan stomak. Na rezultate testa mogu da utiču i trudnoća i menopauza, jer hormonske promene mogu da povećaju ili smanje potrebu za lekovima.
Veoma je bitno da kažemo lekaru da li pored osnovnog leka za štitnu žlezdu pijemo i neki suplement, na primer gvožđe, kalcijum. I lekovi kao što su antidepresivi, statini mogu uticati na apsorpciju leka ili rezultate testova.
Ozbiljna bolest može privremeno da smanji nivo TSH, a promene u načinu ishrane, više vlakana, soje ili orašastih plodova mogu ometati apsorpciju hormona.
Saveti za praćenje terapije
Ako lekar odluči da prilagodi dozu, testovi se obično rade na svakih 6 do 8 nedelja, dok se ne postigne stabilan nivo hormona. Kada se utvrdi stabilna doza, kontrolni testovi mogu se raditi na svakih 6 do 12 meseci.
Izvor: everydayhealth.com/ zdravlje.kurir.rs