Slušaj vest

Elektroliti su nam neophodni za zdravlje nerava i mišića, ali u ograničenim količinama. Lekari kažu da veći unos elektrolita može dovesti do komplikacija kod osoba koje imaju bolest bubrega ili uzimaju određene lekove. Kalijum može u nekim situacijama da izazove opasne i smrtonosne aritmije.

Napitci sa elektrolitima su skoro sastavni deo ishrane, posebno tokom vrelih dana. Oni pomažu telu da nadoknadi hranljive materije koje se gube znojenjem. Međutim, preterani unos elektrolita može da ugrozi funkciju bubrega i izazove bolove u mišićima, mučninu i vrtoglavicu.

Šta su zapravo elektroliti?

Elektroliti su esencijalni minerali koji imaju električni naboj kada se rastvore u vodi. Neki od najvažnijih elektrolita su natrijum, kalijum, hlorid, kalcijum i magnezijum.

Prema rečima nefrologa dr Amita Kapoora, elektroliti omogućavaju pravilno funkcionisanje nerava i disanje, doprinose adekvatnoj kontroli krvnog pritiska, učestvuju u formiranju kostiju, održavanju odgovarajuće pH ravnoteže i stvaranju proteina u ćelijama.

Neophodni su za održavanje odgovarajuće hidratacije ćelija i pravilnu ravnotežu tečnosti - rekao je dr Kapoor. Elektrolite gubite mokraćom, krvlju i znojem.

kalijum shutterstock_2472847063.jpg
Neki od najvažnijih elektrolita su natrijum, kalijum, hlorid, kalcijum i magnezijum. Foto: Shutterstock

Da li je potrebno da pijete dodatne elektrolite?

Nefrolog dr Oskar G. Galvez navodi da većina ljudi putem ishrane već unosi potrebnu količinu elektrolita. Voće, povrće, semenke, orašasti plodovi i sir sadrže važne elektrolite.

Kod zdravih osoba bubrezi prirodno zadržavaju elektrolite kada dođe do njihovog manjka.

- Organizam će se sam prilagoditi, bez potrebe za dodatnim unosom elektrolita - rekao je dr Galvez za Health.

Napitke sa elektrolitima možete koristiti nakon dugotrajnog treninga izdržljivosti kako biste nadoknadili ono što ste izgubili usled obilnog znojenja. Dodatni unos elektrolita može biti potreban i nakon intenzivnog povraćanja ili proliva.

Osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima, poput poremećaja u ishrani ili bolesti bubrega, takođe mogu imati potrebu za dodatnom nadoknadom elektrolita. Isto važi i za osobe sa teškim opekotinama, koje mogu dovesti do velikog gubitka elektrolita.

bubrezi krastavac
Foto: Rustle/Shutterstock

Da li možete da preterate sa unosom elektrolita?

Verovatno nema potrebe da tokom celog dana pijete napitke sa elektrolitima. Ipak, dr Galvez navodi da kod zdravih osoba to najčešće neće izazvati probleme.

- Ako pijete elektrolite, a bubrezi vam dobro funkcionišu, višak elektrolita biće izbačen putem bubrega. Na isti način na koji bubrezi mogu da zadrže elektrolite, mogu i da ih izbace - rekao je dr Galvez.

Ko bi trebalo da bude oprezan?

Prema rečima dr Galveza, postoje situacije u kojima unos elektrolita može biti opasan, naročito u sledećim slučajevima.

Problemi sa bubrezima: Osobe sa bolešću bubrega ili drugim poremećajima funkcije bubrega ne mogu da se oslone na prirodne mehanizme koji održavaju ravnotežu elektrolita. Prekomeran unos zato može biti štetan.

Visok krvni pritisak: Dodavanje elektrolita nije dobra ideja ako imate visok krvni pritisak. Natrijum iz praškova sa elektrolitima podstiče zadržavanje vode u organizmu, što može dodatno povećati krvni pritisak.

Lekovi: Napici sa elektrolitima mogu biti štetni ako uzimate određene lekove koji povećavaju nivo elektrolita u organizmu, uključujući pojedine lekove za visok krvni pritisak.

stetoskop i lekovi preko EKG nalaza
Napici sa elektrolitima mogu biti štetni ako uzimate određene lekove koji povećavaju nivo elektrolita u organizmu Foto: Shutterstock

Na šta još treba obratiti pažnju?

Najvažnija stvar na koju treba obratiti pažnju jeste koncentracija elektrolita u napitku.

- Unos previše elektrolita bez dovoljne količine vode može biti opasan. Ključno je održavati normalnu koncentraciju elektrolita, odnosno odgovarajući odnos količine elektrolita i količine vode - rekao je dr Vilijam Kvil, lekar interne medicine.

Najopasniji elektrolit

Dr Kapoor navodi da je kalijum najopasniji elektrolit ako se unese u prevelikoj količini.

- Ima sposobnost da izazove smrtonosne poremećaje srčanog ritma - naglašava doktor.

Previše natrijuma takođe može dovesti do visokog krvnog pritiska, oticanja ili srčane insuficijencije kod mnogih ljudi, rekao je dr Kvil.

Šta može da se dogodi ako unesete previše elektrolita?

Mogući znaci da unosite previše elektrolita su umor, bolovi i grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje, vrtoglavica i otežano disanje.

srcane-aritmije-shutterstock-1856480800.jpg
Ako osetite bilo kakve neurološke simptome, poput vrtoglavice, otežanog disanja ili nepravilnog rada srca, trebalo bi odmah pozvati hitnu pomoć Foto: Shutterstock

Šta da uradite ako ste uneli previše elektrolita?

Potražite medicinsku pomoć ako sumnjate da ste uneli previše elektrolita.

- Ako osetite bilo kakve neurološke simptome, poput vrtoglavice, otežanog disanja ili nepravilnog rada srca, trebalo bi odmah pozvati hitnu pomoć - rekao je dr Kapoor.

U određenim slučajevima može biti potrebno hitno laboratorijsko testiranje i intravenska nadoknada tečnosti, u zavisnosti od simptoma i nivoa elektrolita u krvi, objašnjava doktor.

Kod kuće može pomoći hidratacija običnom vodom. Međutim, dr Galvez upozorava da ni sa tim ne treba preterivati. Preterano razblaživanje nivoa natrijuma u krvi može dovesti do retkog, ali potencijalno smrtonosnog stanja poznatog kao hiponatremija.

Izvor: health.com/ zdravlje.kurir.rs

Gubitak ovih minerala može da bude okidač za aritmije i moždani udar: Neurolog upozorava ko je u većem riziku dok traju tropski dani