Slušaj vest

Enzimi jetre često su povišeni i bez bilo kakvih simptoma. Desi se da čovek primeti nepravilnost tek posle rutinske analize krvi. Lekari objašnjavaju da povišene vrednosti jetrenih enzima ne znače uvek automatski i bolest. Blago povećanje enzima jetre relativno je čest nalaz. Često je prolaznog karaktera i posledica, na primer, nedavno preležane bolesti, intenzivnog vežbanja, upotrebe nekih lekova, konzumacije alkohola, dehidratacije.

S druge strane, moguće je da se u nekim situacijama radi o upali i oštećenju jetre, masnoj jetri, virusnom hepatitisu ili drugom oboljenju.Stručnjaci nas upozoravaju da nikada ne donosimo dijagnozu na svoju ruku, jer je bitno da se nalazi posmatraju u celini, a ne samo na osnovu jedne vrednosti.

Šta su jetreni enzimi?

Jetreni enzimi su proteini koji se nalaze u ćelijama jetre. Kada su ćelije jetre nadražene, upaljene ili oštećene, određena količina ovih enzima može da dospe u krv. Povišeni enzimi jetre često se otkriju slučajno, tokom rutinskog pregleda krvi, sistematskog pregleda, pripreme za operaciju, ispitivanja simptoma koji nisu direktno povezani sa jetrom.

Najčešće se u krvi određuju ALT i AST, ali lekar po potrebi proverava i druge parametre koji mogu da daju potpuniju sliku o stanju jetre.

Šta su ALT i AST?

ALT – alanin aminotransferaza je enzim koji se najvećim delom nalazi u jetri i zbog toga je relativno specifičan pokazatelj oštećenja ćelija jetre.

Povišen ALT može se javiti kod različitih bolesti i stanja koja utiču na jetru, kao što su masna jetra, virusni hepatitis i oštećenje jetre izazvano određenim lekovima ili alkoholom.

AST – aspartat aminotransferaza

AST se takođe nalazi u jetri, ali i u mišićima i drugim tkivima. Zbog toga povišen AST ne mora uvek da znači da postoji problem sa jetrom. Intenzivno vežbanje ili povreda mišića, na primer, mogu dovesti do višeg nivoa AST. Zato se vrednosti AST i ALT najčešće posmatraju zajedno, uz ostale laboratorijske rezultate, simptome i podatke o zdravstvenom stanju.

natpis autoimuni hepatitis/maketa jetre
Nikada ne donosimo dijagnozu na svoju ruku, jer je bitno da se nalazi posmatraju u celini, Foto: Shutterstock

Kada su u pitanju vrednosti, ne postoji jedna univerzalna granica koja važi za sve osobe. Referentne vrednosti zavise od laboratorije, korišćene metode, pola i drugih faktora.

Lekar neće gledati samo da li je rezultat iznad referentne vrednosti. Važno je i koliko je vrednost povišena, da li se povećava ili smanjuje, koliko dugo je povišena, da li su abnormalni i drugi rezultati, da li postoje simptomi. Zato se rezultat uvek tumači u kontekstu celokupne kliničke slike.

Koji su najčešći uzroci povišenih enzima jetre?

Povišeni jetreni enzimi mogu imati veliki broj uzroka. Neki su prolazni i relativno bezazleni, dok drugi zahtevaju dodatno ispitivanje i lečenje.

Najčešći mogući uzroci su masna jetra, upotreba alkohola, lekova i suplemenata koji štete jetri. Povišene vrednosti su i kod virusnog hepatitisa, posle jake fizičke aktivnosti, neke povrede mišića, drugih bolesti jetre i žučnih puteva.

Masna jetra i MASLD

Jedan od najčešćih uzroka povišenih jetrenih enzima jeste metabolički povezana steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre. Kod ovog stanja dolazi do nakupljanja masti u jetri. MASLD je često povezana sa metaboličkim problemima, kao što su insulinska rezistencija, dijabetes tipa 2, prekomerna telesna težina, povišen holesterol i trigliceridi, visok krvni pritisak.

Masna jetra često ne izaziva jasne simptome, pa se može otkriti pomoću laboratorijskih analiza ili ultrazvučnog pregleda.

Alkohol

Redovno ili prekomerno konzumiranje alkohola može dovesti do povećanja jetrenih enzima i oštećenja jetre. Rizik je veći ako postoje i drugi faktori koji opterećuju jetru, kao što su gojaznost, dijabetes ili određene bolesti jetre.

Ako su enzimi povišeni, razgovarajte sa lekarom o tome da li i u kojoj meri treba da ograničite ili potpuno izbegavate alkohol.

masna jetra.jpg
Ako su enzimi povišeni, razgovarajte sa lekarom o tome da li i u kojoj meri treba da ograničite ili potpuno izbegavate alkohol. Foto: Shutterstock

Lekovi i suplementi

Pojedini lekovi mogu uticati na jetru i dovesti do povećanja jetrenih enzima. To su, na primer, određeni antibiotici, lekovi za epilepsiju, za snižavanje holesterola i drugi. Na jetru mogu uticati i pojedini suplementi i preparati biljnog porekla. Zbog toga je važno da lekaru kažete šta koristite od lekova, vitamina i suplemenata.

Nemojte samoinicijativno prekidati propisanu terapiju zbog povišenih enzima, ali posavetujte se s lekarom.

Virusni hepatitis

Hepatitis A, B i C mogu da izazovu upalu jetre i dovedu do povišenih jetrenih enzima. Neki oblici virusnog hepatitisa mogu da prođu bez izraženih simptoma, dok nelečena infekcija, naročito hepatitis B ili C, u pojedinim slučajevima može dovesti do dugoročnog oštećenja jetre.

Ređi uzroci

Ređi uzroci povišenih jetrenih enzima mogu biti autoimune bolesti jetre, nasledne bolesti, bolesti žučnih puteva, ciroza, određena metabolička oboljenja, tumorske bolesti jetre, koje su ređi uzrok.

Bitno je da znamo da mnoge osobe s povišenim jetrenim enzimima nemaju nikakve simptome. Blago povišenje enzima često ne izaziva simptome. Kod izraženije upale ili oštećenja jetre mogu se javiti simptomi kao što su žutilo kože i beonjača (žutica), tamna mokraća, svetla ili bleda stolica, bol ili nelagodnost u stomaku, oticanje stomaka ili nogu, izražen umor, mučnina, svrab kože, lako stvaranje modrica, krv u povraćenom sadržaju ili stolici, konfuzija ili poremećaj svesti. Žutica i konfuzija zahtevaju hitnu medicinsku procenu.

zute-beonjace-shutterstock-2299902917.jpg
Žutica i konfuzija zahtevaju hitnu medicinsku procenu. Foto: Shutterstock

Lekar može da ponovi analize ALT i AST kako bi proverio da li se vrednosti vraćaju u normalu ili ostaju povišene. Moguće je da će dati predlog da se ispitaju i nivoi bilirubina, alkalne fosfataze, albumina, broj trombocita, parametri zgrušavanja krvi, drugi testovi funkcije jetre.

Ultrazvuk jetre

Ultrazvučni pregled može pomoći u proceni izgleda jetre i otkrivanju masne jetre, promena u strukturi, određenih promena ili masa i problema sa žučnim putevima.

U zavisnosti od nalaza, lekar može preporučiti i CT ili magnetnu rezonancu.

Kako smanjiti povišene enzime jetre?

Ne postoji jedan način koji odgovara svima. Jetreni enzimi se ne leče sami po sebi, već je potrebno pronaći i rešavati uzrok njihovog povećanja.

Ako je uzrok povezan sa životnim navikama ili metaboličkim zdravljem, lekar može da preporuči održavanje zdrave telesne težine, postepeno smanjenje telesne težine ako postoji višak kilograma, više povrća i voća. Savetuju se i integralne žitarice, nemasni izvori proteina, zdrave masti, manje visoko prerađene hrane, manje zaslađenih napitaka. Bitna je redovna fizička aktivnost, kontrola šećera u krvi, holesterola i krvnog pritiska, dovoljan unos tečnosti, ograničavanje ili potpuno izbegavanje alkohola, kada je to preporučeno.

Da li su povišeni jetreni enzimi opasni?

Ne nužno. Samo povišenje enzima ne govori dovoljno o ozbiljnosti problema, napominju stručnjaci. Važno je u kolikoj su meri vrednosti povećane, koliko dugo traju, da li se menjaju i kakvi su ostali rezultati. Značaj imaju i simptomi i zdravstvena istorija.

Muškarac sedi za stolom zatrpan registrima i drži se za glavu
Sam stres se obično ne smatra direktnim uzrokom povišenih jetrenih enzima Foto: Andriy Popov / Alamy / Profimedia

Da li stres povećava jetrene enzime?

Sam stres se obično ne smatra direktnim uzrokom povišenih jetrenih enzima.

Međutim, dugotrajan stres može uticati na navike koje imaju veze sa zdravljem jetre, kao što su ishrana, spavanje, konzumiranje alkohola, fizička aktivnost i telesna težina.

Da li trening može da poveća AST?

Da. Intenzivno vežbanje i povreda mišića mogu povećati AST zato što se ovaj enzim nalazi i u mišićnom tkivu. Ako ste imali intenzivan trening pre vađenja krvi, recite to lekaru. U nekim slučajevima može biti potrebno ponoviti analizu.

Nemamo urođeni imunitet na hepatitis A: Infektolog otkriva zašto prvi simptomi lako promaknu, a mnogi i ne znaju da su zaraženi

Izvor: bannerhealth.com/zdravlje.kurir.rs