Slušaj vest

Infektivni endokarditis je ozbiljna infekcija unutrašnje ovojnice srca koja najčešće zahvata srčane zaliske. Iako je redak, može da izazove njihovo trajno oštećenje i opasne komplikacije, a posebno su ugrožene osobe sa određenim srčanim oboljenjima, veštačkim zaliscima i oslabljenim imunitetom.

Najčešći uzročnici su bakterije koje dospevaju u krvotok, dok infekciju ređe izazivaju gljivice i drugi mikroorganizmi.

Ovo oboljenje je relativno retko, ali može biti veoma ozbiljno. Rizik je naročito povećan kod osoba koje već imaju određena oboljenja srca ili ugrađene veštačke zaliske i druge srčane uređaje.

Koje vrste endokarditisa postoje?

Infektivni endokarditis može se podeliti prema brzini razvoja infekcije i vrsti zahvaćenog srčanog zaliska.

Akutni endokarditis – razvija se brzo, a stanje pacijenta može da se pogorša u roku od nekoliko dana. Bez pravovremenog lečenja može biti opasan po život.

Subakutni endokarditis – razvija se sporije, tokom nekoliko nedelja ili meseci, a simptomi mogu biti manje izraženi.

Endokarditis protetskog zaliska – javlja se kod osoba kojima je srčani zalistak zamenjen veštačkim.

Kako nastaje infektivni endokarditis?

Infektivni endokarditis nije zarazna bolest i ne prenosi se sa osobe na osobu. Nastaje kada bakterije ili drugi mikroorganizmi dospeju u krvotok, a zatim stignu do srca i pričvrste se za njegovu unutrašnju ovojnicu ili srčane zaliske.

Mikroorganizmi mogu dospeti u krv na različite načine:

* Zbog lošeg oralnog zdravlja, bolesti zuba i desni

* Tokom svakodnevnih aktivnosti, poput pranja zuba i korišćenja zubnog konca

* Tokom određenih stomatoloških intervencija

* Prilikom ugradnje srčanih uređaja, poput veštačkih zalistaka, pejsmejkera i implantabilnih defibrilatora

* Preko kožnih infekcija, rana i opekotina

* Usled drugih infekcija u organizmu

* Tokom intravenske upotrebe psihoaktivnih supstanci

srčani zalisci shutterstock_2285138627.jpg
Infektivni endokarditis je ozbiljna infekcija unutrašnje ovojnice srca koja najčešće zahvata srčane zaliske Foto: Shutterstock

Važno je naglasiti da i svakodnevne aktivnosti mogu omogućiti prolazak malog broja bakterija iz usne duplje u krvotok. Kod većine zdravih ljudi imunski sistem ih uklanja, ali kod osoba sa određenim srčanim oboljenjima postoji veća mogućnost da se bakterije zadrže na srčanim strukturama.

Zašto endokarditis oštećuje srčane zaliske?

Kada se mikroorganizmi pričvrste za srčani zalistak, mogu da se razmnožavaju i formiraju nakupine zaraženog tkiva, poznate kao vegetacije.

Ove strukture sadrže mikroorganizme, ćelije zapaljenja i delove krvi. Zbog ograničene prokrvljenosti srčanih zalistaka, imunski sistem i lekovi teže dopiru do mesta infekcije, što može otežati njeno potpuno izlečenje.

Vremenom infekcija može da ošteti zalistak i ometa njegov normalan rad. Delovi vegetacija mogu se odvojiti i krvotokom dospeti u druge organe, izazivajući emboliju i druge ozbiljne komplikacije.

Ko je u najvećem riziku od endokarditisa?

Kod većine zdravih ljudi mikroorganizmi koji nakratko dospeju u krvotok uklanjaju se pre nego što izazovu infekciju srca.

Međutim, rizik je veći kod osoba koje imaju određena oboljenja srca, oštećene ili veštačke zaliske, kao i kod onih sa oslabljenim imunskim sistemom.

Faktori rizika kod dece i mlađih osoba:

Određene urođene srčane mane, uključujući nepravilno formirane srčane zaliske i strukturne promene koje utiču na protok krvi.

Faktori rizika kod odraslih:

* Bolesti ili oštećenja srčanih zalistaka

* Ranije preležan infektivni endokarditis

* Ugrađen veštački srčani zalistak ili materijal korišćen za njegovu popravku

* Transplantacija srca sa oboljenjem srčanog zaliska

* Ugrađeni srčani uređaji, poput pejsmejkera i implantabilnog kardioverter-defibrilatora (ICD)

* Određene urođene srčane mane

* Starije životno doba i promene na zaliscima povezane sa starenjem, poput nakupljanja kalcijuma

* Loše oralno zdravlje i bolesti desni

* Oslabljen imunski sistem

* Ranije preležana reumatska groznica

* Intravenska upotreba psihoaktivnih supstanci

krvarenje-desni-shutterstock-2250391619.jpg
Istraživači su pronašli moguću vezu između hronične bolesti desni i kalcifikacione stenoze aortnog zaliska (CAVS) — stanja u kojem se kalcijum nakuplja u aortnom zalisku, zbog čega on postaje zadebljan i sužen Foto: Shutterstock

Zašto je intravenska upotreba psihoaktivnih supstanci posebno rizična?

Kod osoba koje ubrizgavaju psihoaktivne supstance povećava se mogućnost da bakterije i drugi mikroorganizmi direktno dospeju u krvotok.

U tim slučajevima infekcija najčešće zahvata trikuspidalni zalistak, koji se nalazi na desnoj strani srca. Ređe mogu biti zahvaćeni mitralni i aortni zalistak.

Koji su simptomi infektivnog endokarditisa?

Simptomi zavise od toga koliko brzo se infekcija razvija i koji su delovi srca zahvaćeni.

Akutni endokarditis obično počinje naglo, a mogu se javiti:

* Visoka temperatura i drhtavica

* Ubrzan rad srca

* Izražen umor i malaksalost

* Noćno znojenje

* Bolovi u zglobovima i mišićima

* Glavobolja

* Kašalj

* Otežano disanje

* Bol u grudima

Subakutni endokarditis razvija se postepeno, pa simptomi mogu biti manje upadljivi i trajati nedeljama, a najčešći znaci su:

* Dugotrajan umor i iscrpljenost

* Blago povišena temperatura

* Ubrzan rad srca

* Neobjašnjiv gubitak telesne težine

* Pojačano znojenje

* Anemija, odnosno smanjen broj crvenih krvnih zrnaca

Simptomi mogu u početku podsećati na druge infekcije, zbog čega je važno da osobe sa povećanim rizikom ne zanemaruju dugotrajnu temperaturu, malaksalost i druge neobične tegobe.

žena u srednjim godinama u kancelariji ispred kompjutera se drži za glavu, koncept sres
Umor koji ne prolazi uvek zahteva odlazak lekaru Foto: Shutterstock

Kako se leči infektivni endokarditis?

Lečenje se najčešće sprovodi antibioticima koji se daju intravenski, odnosno direktno u venu. Izbor leka zavisi od uzročnika infekcije, zbog čega se pre početka terapije, kada god je moguće, uzimaju uzorci krvi za mikrobiološku analizu.

Terapija obično traje nekoliko nedelja, a pacijentima je često potrebno bolničko lečenje i redovno praćenje.

U pojedinim slučajevima neophodna je i operacija srca, naročito kada je došlo do ozbiljnog oštećenja zaliska, kada infekcija ne reaguje na antibiotike ili kada se razviju komplikacije koje ugrožavaju život.

Može li se infektivni endokarditis sprečiti?

Prevencija je posebno važna kod osoba koje imaju povećan rizik od ove infekcije.

Najvažnije mere su:

* Redovno održavanje oralne higijene

* Redovne kontrole kod stomatologa

* Pravovremeno lečenje bolesti zuba i desni

* Kontrola postojećih srčanih oboljenja

* Poštovanje preporuka kardiologa

* Pravovremeno lečenje drugih infekcija u organizmu

Devojka stoji pred ogledalom i pere zube
Redovno pranje zuba i korišćenje konca čuva oralno zdravlje i smanjuje rizik od bolesti srca Foto: Shuterstock

Ko treba da uzima antibiotike pre odlaska kod stomatologa?

Kod određenih osoba sa veoma visokim rizikom od ozbiljnih komplikacija infektivnog endokarditisa preporučuje se antibiotska profilaksa, odnosno uzimanje antibiotika pre pojedinih stomatoloških intervencija.

To se odnosi na zahvate koji uključuju:

* Manipulaciju tkivom desni

* Rad u predelu korena zuba

* Probijanje sluzokože usne duplje

Antibiotska profilaksa može biti potrebna osobama sa sledećim stanjima:

* Veštačkim srčanim zaliskom ili materijalom ugrađenim prilikom popravke zaliska

* Ranije preležanim infektivnim endokarditisom

* Određenim urođenim srčanim manama, prema proceni kardiologa

* Transplantiranim srcem uz oboljenje srčanog zaliska

Važno je da se antibiotici ne uzimaju samoinicijativno. O potrebi za preventivnom terapijom odlučuje lekar na osnovu vrste srčanog oboljenja i planirane stomatološke intervencije.

Da li su antibiotici potrebni i pre drugih medicinskih intervencija?

Kod osoba sa najvećim rizikom od endokarditisa, preventivna primena antibiotika može se razmotriti i pre određenih procedura koje uključuju inficiranu kožu, potkožno tkivo, mišićno-koštane strukture ili, u odabranim slučajevima, disajne puteve.

Ova odluka zavisi od konkretne intervencije, prisustva infekcije i zdravstvenog stanja pacijenta.

Kako dodatno smanjiti rizik?

Dobro oralno zdravlje jedan je od važnih načina prevencije.

Preporučuje se:

* Pranje zuba najmanje dva puta dnevno, ručnom ili električnom četkicom

* Redovno korišćenje zubnog konca

* Redovne stomatološke kontrole

* Pravovremeno lečenje karijesa i bolesti desni

Osobe koje imaju povećan rizik od infektivnog endokarditisa trebalo bi da obaveste stomatologa o svom srčanom oboljenju, kako bi se na vreme procenila potreba za posebnim merama zaštite.

Izvor: heart.org/zdravlje.kurir.rs

Zašto endokarditis zovu mini sepsom? Kardiolog otkriva sve što bi trebalo da znate o ovom opasnom stanju