Sunce, vetar, kiša – pa migrena: Kako promene vremena utiču na glavobolju?
Promene vremena i smena godišnjih doba kod pojedinih ljudi mogu da izazovu napade migrene. Nagli pad atmosferskog pritiska, vetar, hladnoća, ali i visoke temperature, vlaga i jako sunce spadaju među moguće okidače. Ipak, ne reaguje svako na iste vremenske uslove.
Dr Sintija Armand, neurolog iz Medicinskog centra Montefjore u Njujorku, objašnjava za Američku fondaciju za migrenu da vremenske promene mogu da utiču na učestalost napada, iako sezonska migrena nije zvanična medicinska dijagnoza.
Zašto je važan atmosferski pritisak
Jedan od mogućih okidača jeste promena atmosferskog pritiska, naročito njegov nagli pad pred oluju.
- U našoj glavi postoje šupljine ispunjene vazduhom, odnosno sinusi, u kojima je pritisak obično u ravnoteži sa spoljašnjim atmosferskim pritiskom. Kada se on promeni, dolazi do poremećaja te ravnoteže, što može da pokrene migrenu - objašnjava dr Armand.
U maloj japanskoj studiji, kod 75 odsto osoba sa migrenom zabeležena je povezanost napada sa padom atmosferskog pritiska, dok je među osobama sa tenzijskom glavoboljom taj procenat iznosio 20 odsto.
Osim pritiska, napad mogu da pokrenu vetrovito i olujno vreme, nagle promene temperature, izrazita hladnoćaili vrućina, suv ili vlažan vazduh i jaka sunčeva svetlost.
Okidači s godišnjim dobima
U proleće se često smenjuju sunčani i kišni dani, uz promene atmosferskog pritiska. Dodatni problem predstavljaju alergije, jer migrena ponekad izaziva simptome slične sinusnoj glavobolji, poput curenja nosa i suzenja očiju.
Leti su česti okidači dehidratacija usled pojačanog znojenja, jako sunce i poremećen ritam spavanja zbog dužih dana.
Jesen donosi zahlađenje, vetar i oscilacije atmosferskog pritiska. Skraćivanje dana takođe može da poremeti san i doprinese pojavi migrene.
Zimi, osim hladnoće i promena pritiska koje prate snežne oluje, problem može da bude suv vazduh u zagrejanim prostorijama, koji doprinosi dehidrataciji.
Kako smanjiti rizik od napada
Iako na vremenske prilike ne možemo da utičemo, dr Armand ističe da je važno održavati redovan ritam spavanja, obroka i fizičke aktivnosti.
- Mozak osobe sa migrenom voli rutinu, zato pokušajte da se što više pridržavate ustaljenog rasporeda - savetuje neurolog.
Praćenje vremenskih prilika i vođenje dnevnika glavobolja mogu da pomognu u prepoznavanju ličnih okidača. Dovoljan unos tečnosti, zaštita od hladnoće i vetra i održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha u prostorijama dodatne su mere koje mogu da smanje rizik od napada.
Izvor: Americanmigrainefoundation.org/Zdravlje.kurir.rs
Tanja se 30 godina bori s migrenom, 25 dana mesečno: Najviše me boli što nisam bila dovoljno uz sina