ENDOKRINOLOG UPOZORAVA: Gojaznost je vodeći faktor rizika za srčani i moždani udar, maligne bolesti, dijabetes...
Gojaznost vodi u bolest, Foto: Shutterstock

ENDOKRINOLOG UPOZORAVA: Gojaznost je vodeći faktor rizika za srčani i moždani udar, maligne bolesti, dijabetes...

Bolesti -

Svaka peta osoba u Srbiji je gojazna, a svaka treća je na pragu da to postane. Smatra se da će do 2030. godine trećina stanovništva Srbije biti gojazna, a osnovni uzrok je način ishrane i fizička neaktivnost. Pitali smo prof. dr Vesna Srećković Dimitrijević, internistu – endokrinologa sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije zašto ova alarmantna statistika mora pod hitno da se menja.

– Srčani i moždani udar, maligni tumori, hronična opstruktivna bolest pluća i astma, dijabetes i povrede, vodeće su nezarazne bolesti, koje ubijaju više ljudi svake godine nego svi drugi uzroci zajedno. Ove bolesti već decenijama dominiraju u našoj nacionalnoj patologiji i vodeći su uzroci obolevanja, invalidnosti i prevremenog umiranja. A glavni faktor rizika za pojavu masovnih nezaraznih bolesti upravo je gojaznost – kaže prof. dr Srećković Dimitrijević.

Prof. dr Vesna Srećković Dimitrijević
Prof. dr Vesna Srećković Dimitrijevićfoto: Privatna Arhiva

Nova istraživanja, navodi doktorka, nedvosmisleno pokazuju da kod gojaznih osoba sa dijabetesom postoji češći rizik za pojavu karcinoma.

- Naši najnoviji rezultati pokazuju porast karcinoma kod gojaznih i osoba sa predijabetesom. Osobe sa karcinomom imale su viši nivo insulina u krvi, hiperinsulinizam, koji je glavna karakteristika gojaznosti. Takođe, nađene su niske vrednosti D vitamina kod gojaznih i osoba sa predijabetesom koje su imale karcinom.

Bez grickalice, slatkiša, slatkih napitaka

Prema njenim rečima, antioksidativnu zaštitu i otpornost organizma možemo da povećamo uravnoteženom izbalansiranom ishranom kao što je mediteranska ishrana, koja sadrži obilje voća, povrća (lisnatog, korenastog, mahunarki), žitarica koje su bogate vitaminima (A, C, E) i mineralima.

- Preporučuju se uzimanje tri-četiri jaja nedeljno, umeren unos živinskog i crvenog mesa, a veće konzumiranje ribe, posebno morske, sardine, sardele, skuše, haringe, tune, može biti značajno zbog omega-3 masnih kiselina i vitamina D, koji nam je neophodan u jačanju otpornosti organizma. Potrebno je ograničiti unos prostih ugljenih hidrata, šećera, grickalice, slatkiša, slatkih napitaka na najmanju moguću meru kako bi sprečili dobijanje na telesnoj težini, što može nepovoljno da utiče na imunitet, a kod pacijenata sa hroničnim bolestima može da pogorša pridružene bolesti.

Zaboravite na prženo i pohovano

Takođe, ističe doktorka, treba smanjiti konzumiranje svih žestokih pića i eventualno popiti čašu vina, što može da nam bude alternativa.

- Moramo da zaboravimo na prženje i pohovanje hrane na suncokretovom ulju. Već ako moramo nešto da ispržimo, alternativa treba da bude prženje na ulju od koštice grožđa.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track