MIGRENA JE OZBILJAN ZDRAVSTVENI PROBLEM: Ovi pacijenti su u većem riziku od DEPRESIJE I ANKSIOZNOSTI
Foto: Kurir/Olivera Marković

koNFERENCIJA "ZNANJE JE ZDRAVLJE"

MIGRENA JE OZBILJAN ZDRAVSTVENI PROBLEM: Ovi pacijenti su u većem riziku od DEPRESIJE I ANKSIOZNOSTI

Bolesti -

Migrena predstavlja veliki medicinski problem jer sprečava ljude da provode vreme sa bližnjima, umanjuje seksualnu želju kod 1/3 obolelih, smanjuje i kvalitet rada, a prema istraživanju zdravstvenih profesionalaca čak 50 odsto obolelih izjavilo je da je migrena uticala na njihovu karijeru.

Na panel diskusiji posvećenoj glavoboljama, a u okviru 29. Festivala zdravlja u Beogradu, govorili su najeminentniji stručnjaci u ovoj oblasti: dr Aleksandar Stanić, doc. dr Milija Mijajlović i doc. dr Aleksandra Radojičić.

Doktori su istakli da postoji više od 200 vrsta glavobolja, koje možemo podeliti na primarne koje nemaju poznati uzrok i javljaju se kao zasebno oboljenje i sekundarne koje su posledica nekog drugog oboljenja.

Migrena, kao primarna glavobolja, predstavlja veliki medicinski problem i svrstava se u grupu oboljenja sa visokom prevalencom koja u Srbiji iznosi 10 odsto dok u svetu od migrene boluje oko milijardu ljudi.

- Migrena je među prvih deset bolesti na svetu koji su uzrok onesposobljenosti pacijenata, a najčešće se javlja u dobi između 25. i 55. godine s tim da pogađa tri puta više žena nego muškaraca, izjavio je doc. dr Milija Mijajlović, neurolog.

Migrenozni napad može da traje između 4 i 72 sata
Migrenozni napad može da traje između 4 i 72 satafoto: Shutterstock

Više od 90 % obolelih nisu u stanju da rade

Doktor Mijailović je podsetio da poseban problem predstavlja hronična migrena gde osoba ima glavobolju 15 ili više dana u toku jednog meseca. Simptomi uključuju: težak jednostrani, pulsirajući bol u glavi, mučninu, povraćanje i ekstremnu preosetljivost na svetlost, zvuk, dodir i miris.

Doc dr Aleksandra Radojičić istakla je da više od 90 odsto obolelih nisu u stanju da rade ili normalno funkcionišu tokom migrenoznog napada, koji može da traje između 4 i 72 sata. Pacijenti su u dvostruko većem riziku da budu depresivni i anksiozni.

Važno je spomenuti da postoje i okidači koji mogu da izazovu napad migrene: nedostatak sna, stres, propuštanje obroka, premor, dehidracija, alkohol (npr. crno vino), fermentisana hrana (sirevi, suvo meso), vežbanje, jarka ili trepćuća svetla, intenzivni mirisi i visoki tonovi.

Samostalno uzimanje lekova na duže staze može da dovede do kontraefekata
Samostalno uzimanje lekova na duže staze može da dovede do kontraefekatafoto: Profimedia

Izbegavajte lečenje na svoju ruku

Doc dr Mijajlović je naglasilo da delimično zbog nerazumevanja okoline ili neprepoznavanja težine tegoba sa kojima se suočavaju u okviru zdravstvenih sistema, osobe koje pate od migrene često praktikuju samomedikaciju, tj. lečenje na svoju ruku, što podrazumeva uzimanje lekova za ublažavanje glavobolje po potrebi. To predstavlja medicinski problem jer ne samo da ne pomaže pacijentima na duže staze nego često može da dovede do kontraefekta ukoliko se lekovi uzimaju bez nadzora i preporuke lekara.

Čak 85 odsto pacijenata izjavilo je da generalno javnost ne shvata bolest ozbiljno, pa samim tim nemaju adekvatnu podršku i razumevanje društva u celini, dok je 50 odsto obolelih izjavilo da je čekalo tri ili više godina na postavljanje dijagnoze.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track