Koje bolesti toliko oslabe srce da je transplantacija jedino rešenje? Nova šansa za najteže pacijente
Milošu Šestiću (68), legendarnom fudbaleru Crvene zvezde, pre nekoliko dana je presađeno srce na Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, što je treća ovakva intervencija nakon višedecenijske pauze. Oporavak teče dobro, a srce čeka još oko 50 pacijenata, koji su na listi u proseku od dve do četiri godine.
Transplantacija srca u Srbiji trenutno ne zaostaje za svetskim centrima, a povratak "Dedinja" u program transplantacije srca posle 30 godina predstavlja nadu za mnoge pacijente. Na ovom Institutu je naime, 1995. godine urađena prva transplantacija srca u Srbiji. Međutim, program je ugašen i početkom avgusta ove godine je ponovo oživeo. Lekari iz ovog Instituta prethodnih godina obučavali su se u klinici u Mađarskoj za transplantacije, gde se godišnje presadi stotinak srca.
Ove zahtevne procedure se već desetak godina izvode i u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, a do sada je urađeno 56 transplantacija. Koje bolesti toliko oslabe srce da je ovo jedino rešenje za pojedine pacijente?
Prema Klinici Mejo presađivanje srca predstavlja jednu od najkompleksnijih procedura u modernoj medicini, ali i nadu za pacijente sa srčanim oboljenjima u terminalnoj fazi. Ova operacija je često poslednja opcija za osobe kod kojih su sve druge metode lečenja, poput lekova ili ugradnje pejsmejkera, bile neuspešne.
Ko su kandidati za presađivanje srca?
Presađivanje srca se preporučuje pacijentima sa krajnjim stadijumom srčane slabosti ili insuficijencije, stanjem koje najčešće nastaje usled:
Da bi se kvalifikovali za ovu proceduru, pacijenti prolaze opsežne pretrage. Proces uključuje fizičke preglede, analize krvi, snimanja srca i pluća, kao i psihološke procene. Cilj je da se osigura da presađivanje bude bezbedna i delotvorna opcija, ali i da pacijent može da podnese postoperativni period.
Kako izgleda život nakon presađivanja?
Nakon operacije, ključni izazov je sprečavanje odbacivanja presađenog srca. Pacijenti doživotno uzimaju imunosupresivne lekove kako bi suzbili imunološku reakciju organizma. Ovi lekovi, međutim, mogu da povećaju rizik od infekcija, pa je potrebna stroga medicinska kontrola.
Rehabilitacija nakon transplantacije uključuje fizioterapiju i redovne preglede kako bi se pratio rad srca i opšte zdravstveno stanje. Uz adekvatan tretman i pažnju, mnogi pacijenti se vraćaju normalnim aktivnostima, uključujući rad i umerene fizičke vežbe.
Statistika i uspešnost procedura
Iako je presađivanje srca složena procedura, uspešnost ove operacije značajno je porasla tokom poslednjih decenija. Prema podacima vodećih klinika, stopa preživljavanja pacijenata u prvoj godini nakon transplantacije iznosi oko 85 odsto, dok više od polovine pacijenata živi duže od 10 godina nakon operacije.
Za kraj napomenimo da jedan donor može da spase osam života, ali svest o tom humanom činu u Srbiji još uvek nije dovoljno razvijena. Porodice preminulog pacijenta, samo sporadično daju saglasnost da mogu da se koriste organi.
Pripremila: N.L.
Izvor: Mayoclinic.org/Zdravlje.kurir.rs
Da li je trening 12-3-30 najbolji za sagorevanje kalorija? Evo šta podrazumeva i kome se ne preporučuje