Sindrom nervoznih creva više je povezan s mozgom nego s varenjem: Naučnici otkrili novi tretman lečenja
Još uvek nije potpuno jasno kako su stres, anksioznost i sindrom nervoznih creva povezani, niti šta se od njih prvo javlja. Međutim, istraživanja pokazuju da se često javljaju zajedno.
Sindrom iritabilnog kolona (IBS) ili nervoznih creva je uobičajen probavni poremećaj koji utiče na rad creva i izaziva simptome kao što su bol u stomaku, nadimanje, gasovi i probleme u pražnjenje creva, uključujući dijareju, zatvor ili oba. Uprkos tome što pogađa oko 10 odsto svetske populacije, tačni uzroci IBS-a ostaju nejasni.
Zbog toga, trenutni tretmani uglavnom ublažavaju simptome, ali ne rešavaju osnovni uzrok. Naučnici sa Tokijskog univerziteta, na čelu sa profesorom Akiošijem Saitohom, istražuju ovaj problem već deset godina.
Njihova najnovija studija, otkrila je da grupa lekova poznatih kao agonisti delta-opioidnih receptora (supstance koje aktiviraju receptore u mozgu i telu, utičući na regulaciju bola, raspoloženja i drugih telesnih funkcija) može da pomogne u ublažavanju simptoma IBS-a.
Za razliku od tradicionalnih tretmana koji deluju direktno na creva, ovi lekovi deluju ciljajući na centralni nervni sistem.
Veza između stresa i IBS-a
Jedan od glavnih razloga za ovu studiju bila je sve veća povezanost IBS-a i stresa. Tim profesora Saitoha želeo je da bolje razjasni osnovni uzrok ovog stanja, pa su se fokusirali na razvoj novog životinjskog modela za detaljnije proučavanje problema.
Još uvek nije potpuno jasno kako su stres, anksioznost i sindrom nervoznih creva povezani, niti šta se od njih prvo javlja. Međutim, istraživanja pokazuju da se često javljaju zajedno.
Najčešći mentalni poremećaj kod osoba sa IBS-om je generalizovani anksiozni poremećaj, koji pogađa više od 60 odsto pacijenata sa dijagnostikovanim psihijatrijskim problemima. Dodatnih 20 odsto pati od depresije, dok ostali imaju druge poremećaje.
Postoji nekoliko teorija o povezanosti IBS-a, stresa i anksioznosti:
- Iako psihološki problemi kao što je anksioznost ne izazivaju IBS, ljudi sa ovim poremećajem mogu da budu osetljiviji na emocionalni stres.
- Intenzivne emocije poput stresa, anksioznosti i depresije aktiviraju hemikalije u mozgu koje mogu da povećaju osećaj bola u probavnom sistemu, izazivajući reakcije u debelom crevu.
- Stres i anksioznost mogu da povećaju svest o grčevima creva, što može da pogorša simptome IBS-a.
- IBS može da bude povezan s imunim sistemom, na koji utiče stres.
- Naši nalazi pokazuju da DOP agonisti deluju direktno na centralni nervni sistem, umanjujući simptome IBS-a, a mehanizam delovanja je zasnovan na regulaciji glutamatergičke neurotransmisije u insularnom korteksu - naglašava Saitoh.
Posledice istraživanja i naredni koraci
Istraživanje tima profesora Saitoha može da dovede do efikasnijih tretmana za IBS. DOP agonisti bi mogli da ublaže simptome IBS-a, smanje stres i emocionalnu napetost, sa minimalnim neželjenim efektima.
Planiraju se kliničke studije kako bi se proširila primena na IBS i depresiju, što bi moglo značajno da poboljša kvalitet života pacijenata.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.Kurir.rs
Gubitak težine može da bude rani znak demencije: Naučnici otkrili faktore koji utiču na njen razvoj