Veza između polena, zdravlja srca i infarkta: Zašto alergije nisu samo problem sa disanjem?
Alergijske reakcije ne utiču samo na respiratorni sistem, već mogu da imaju ozbiljne posledice i po zdravlje srca, povećavajući rizik od srčanog udara. Na sreću, odgovarajuće preventivne mere mogu da ublaže negativne efekte alergija i smanje rizik od komplikacija.
Kada se s dolaskom proleća poveća količina polena u vazduhu, to za preosetljive osobe obično znači sezonu kijavice, zapušenog nosa i suznih očiju. Simptomi mogu da uključuju i pojavu svraba, sekrecije iz nosa, peckanje, grebanje ili svrab u grlu, učestali suvi i nadražajni kašalj, promuklost, osećaj zamorljivosti, razdražljivost ili pospanost zbog lošeg kvaliteta sna. Ali da li ste znali da ova sezonska pojava može da ima daleko ozbiljnije posledice? Naučna istraživanja otkrivaju zabrinjavajuću vezu između alergijskih reakcija i rizika od infarkta miokarda. Kako je moguće da nešto tako bezazleno kao polen može da postane okidač za srčane probleme?
Alergije, količina polena u vazduhu i infarkt miokarda
Kada preosetljive osobe udahnu polen iz vazduha, to izaziva alergijsku reakciju u kontaktu sa sluzokožom respiratornog sistema. Ta reakcija dovodi do otoka sluzokože nosa, suzenja očiju, otoka sluzokože dušnika i pluća, pa sve do sitnih plućnih mehurića (alveola). Alergijske manifestacije kod preosetljivih ljudi mogu uz otok da izazovu i spazme disajnih puteva, što dovodi do bronhijalne astme.
Ovaj otok disajnih puteva otežava udisanje vazduha. S jedne strane, dolazi do otežanog dotoka vazduha u pluća, a zbog otoka i zadebljanja zidova alveola, razmena gasova postaje otežana. Ugljen-dioksid teže prolazi iz plućnih kapilara u alveole, a kiseonik teže prelazi iz alveola u krv koja teče kroz kapilare. Zbog toga krv koja stiže u levu pretkomoru, levu komoru i aortu sadrži ugljen-dioksid i nije u potpunosti obogaćena kiseonikom.
Ova "arterijska" krv teče kroz sve arterije tela, uključujući i koronarne arterije. Količina krvi koja prolazi kroz koronarne arterije zavisi od širine njihovog lumena i eventualnih aterosklerotskih suženja. U starijem uzrastu, koronarne arterije često imaju određene aterosklerotske promene, što već ograničava protok krvi kroz njih i dovodi do slabije snabdevenosti srčanog mišića. Ako se tome doda i slabija oksigenacija krvi zbog alergijskih manifestacija, to može da uzrokuje smanjen protok krvi, što može da dovede do bolova u grudima, posebno pri fizičkom naporu, što je angina pektoris. Kombinacija slabijeg protoka kroz koronarne arterije i slabije oksigenacije krvi može da završi infarktom miokarda.
Naučna istraživanja pokazuju da je učestalost infarkta miokarda 5,5 odsto veća kada je količina polena u vazduhu povećana. To se dešava tokom prolećnog cvetanja drveća, korova i trava. Takođe, krajem leta i početkom jeseni, količina polena ambrozije u vazduhu se povećava, a mnogi ljudi su osetljivi na ovu biljku.
Kako olakšati simptome?
Količina polena u vazduhu je najveća tokom mirnog, suvog vremena, posebno u jutarnjim satima i predveče. Zato je preporučljivo držati prozore zatvorene kada je koncentracija polena najviša, a prostorije provetravati nakon kiše ili kasno uveče, kada polen počinje da opada. Kiša značajno smanjuje količinu polena u vazduhu, što može da ublaži alergijske reakcije i olakša disanje.
Kombinacija pravilnog vremena provetravanja, prilagođavanja izlazaka iz kuće i redovna primena antihistaminikamože značajno da poboljša kvalitet života obolelih i smanji rizik od srčanih tegoba, poput angine pektoris ili infarkta.
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.kurir.rs
Da li menopauza uzrokuje gubitak kose? Evo šta bi trebalo da izbegavate i kako da očuvate njeno zdravlje