5 najčešćih simptoma srčanog udara: Ako ih primetite, odmah pozovite hitnu pomoć
Srčani udar ne mora uvek izgledati kao u filmovima – simptomi mogu biti tihi, suptilni i mogu lako da se zanemare. Ipak, to ne umanjuje ozbiljnost situacije.
Znate li da preko 20 % srčanih udara prođe gotovo neprimećeno? Osećaj umora, slabosti ili blagih bolova ponekad može biti jedini znak upozorenja, ističu na Instagram stranici Moja druga šansa. Udruženje Moja druga šansa okuplja ljude koji su preživeli srčani udar.
Članovi ovog Udruženja stalno ukazuju da bez obzira na to da li su simptomi suptilni ili izraženi, reč je o stanju koje zahteva hitnu reakciju. Dramatično je i kada kasno shvatimo da je sve što smo osećali – ustvari bio srčani udar. Zato je važno da ih prepoznamo na vreme.
Najčešći znaci srčanog udara su:
Bol, stezanje ili pritisak u grudima– obično traje nekoliko minuta, može biti blag ili jak
Nelagodnost u rukama, vratu, vilici, leđima ili stomaku – bol se može širiti i menjati intenzitet
Otežano disanje – može se javiti čak i bez fizičkog napora
Hladan znoj, mučnina ili vrtoglavica – posebno kod žena, gde simptomi često nisu očigledni
Nepravilan ili ubrzan puls– može biti znak srčanih problema
Akutni infarkt miokarda (srčani udar) podrazumeva oštećenje i izumiranje ćelija srčanog mišića (miokarda) zbog poremećaja cirkulacije, tzv. ishemijske nekroze miokarda.
Češće pogađa muškarce nego žene, mada se posle ulaska u klimaks učestalost infarkta kod oba pola skoro izjednačava. Sve češći je kod ljudi mlađih od 40 godina.
Pročitajte:
Važno!
Infarkt se najčešće javlja u jutarnjim satima, a kod oko polovine bolesnika nastaje nakon ekstremne fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa. Brza reakcija spasava živote – ako primetite simptome, odmah pozovite hitnu pomoć.
- Svi mislimo „neće baš mene“, ali to je pogrešno. Infarkt dolazi iznenada i ne bira ni pol, ni uzrast, ni osobu, ni rasu. Pacijenti, pre svega treba da slušaju svoje lekare/kardiologe, vode uredan život, redovno idu na kontrole i piju propisane lekove. Kada bi svako za sebe i svoje bližnje, učinio taj mali napor, verujem da bismo spasili veliki broj ljudskih života, da možemo prevenirati veliki broj infarkta i sprečiti fatalne ishode – rekao je Ivan Toljagić, predsednik Udruženja „Moja druga šansa“.
Svake godine izgubimo jedan grad veličine Pirota zbog kardiovaskularnih bolesti. U toku jednog dana 60 ljudi dobije infarkt a oko 25 odsto ga ne preživi.
Gotovo 80 odsto prevremene smrtnosti i više od 50 odsto obolevanja od srčanog i moždanog udara, može da se spreči kontrolom samo tri faktora rizika, koji su povezani sa načinom života:pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost. Preostala trećina prevremene smrtnosti može da se spreči unapređenjem sistema zdravstvene zaštite.
"Toksični kokteli" koje svakodnevno udišemo: Naučnici pronašli 200 vrsta pesticida u prašini evropskih domova