Slušaj vest

Normotenzivni hidrocefalus dovodi do otežanog hoda, urinarne inkontinencije i demencije zbog povećane količine tečnosti koja okružuje mozak. Simptomi (oni najupadljiviji za okolinu) se često pogrešno prepisuju drugim oblicima demencije, poput Alchajmerove ili vaskularne, zbog čega se uzrok - normotenzivni hidrocefalus - prepoznaje kasno ili se uopšte ne otkrije

Inače, tečnost koja okružuje mozak i štiti ga od povreda (cerebrospinalna tečnost ili likvor) neprestano se stvara u moždanim komorama, cirkuliše unutar i oko mozga, i potom se ponovo apsorbuje. Smatra se da do normotenzivnog hidrocefalusa dolazi kada se ta tečnost više ne apsorbuje pravilno, što uzrokuje njeno nakupljanje. Količina tečnosti u komorama se povećava i mozak biva potisnut ka spolja.

Simptomi

Glavni znak normotenzivnog hidrocefalusa obično je nestabilnost pri hodu i gubitak ravnoteže. Osobe koje pate od ovog poremećaja često hodaju usporeno, nesigurno i sa široko razmaknutim stopalima. Daju utisak kao da su im stopala "zalepljena" za pod, što se naziva i "magnetski hod". Takođe, javlja se urinarna inkontinencija i sklonost ka padovima.

alchajmerova bolest shutterstock_1454425109.jpg
Demencija se ponekad razvija tek u kasnijoj fazi bolesti Foto: Shutterstock

Demencija se ponekad razvija tek u kasnijoj fazi bolesti. Prvi znaci demencije često uključuju poteškoće u planiranju, organizaciji, smišljanju ideja ili izvođenju radnji redosledom koji ima smisla (tzv. sekvencioniranje), probleme sa apstraktnim mišljenjem i održavanjem pažnje. Gubitak pamćenja se uglavnom javlja kasnije.

Dijagnoza

Lekari mogu posumnjati na normotenzivni hidrocefalus ako pacijent ima sledeća tri karakteristična simptoma:

  • poteškoće u hodu
  • urinarna inkontinencija
  • demencija

Međutim, sama prisutnost ovih simptoma nije dovoljna za dijagnozu, posebno kod starijih osoba, jer i drugi oblici demencije mogu izazvati slične probleme, a mnogi stariji ljudi imaju i druge razloge za otežan hod ili gubitak kontrole nad bešikom.

Snimanje mozga, najčešće magnetnom rezonancom, koristi se kako bi se utvrdilo postoji li višak cerebrospinalne tečnosti. Pronalazak povećane količine tečnosti podržava sumnju na normotenzivni hidrocefalus, ali je ne potvrđuje u potpunosti.

snimak mozga shutterstock_2494186641.jpg
Za potvrdu dijagnoze koristi se snimanje mozga, obično magnetna rezonanca Foto: Shutterstock

Za precizniju dijagnozu lekari mogu da obave lumbalnu punkciju ili postave privremeni dren u kičmenu moždinu da bi uklonili višak tečnosti. Ako se nakon ovih zahvata simptomi ublaže, dijagnoza normotenzivnog hidrocefalusa se smatra verovatnom i lečenje će najverovatnije biti efikasno.

Lečenje

Lečenje normotenzivnog hidrocefalusa podrazumeva postavljanje tanke plastične cevi (dren) u moždane komore i njeno sprovođenje ispod kože do trbušne duplje (ventrikuloperitonealni šant). Na taj način se moždana tečnost odvodi iz mozga.

Poboljšanje se ne mora primetiti odmah nakon zahvata, ali ovaj postupak može značajno da unapredi sposobnost hodanja, svakodnevnog funkcionisanja i smanji inkontinenciju. Mentalne funkcije se, međutim, popravljaju u manjoj meri i kod manjeg broja ljudi. Zbog toga je važno postaviti dijagnozu što ranije, kako bi lečenje počelo pre nego što se razvije izražena demencija.

Dodatni oblici lečenja slični su kao i kod drugih oblika demencije.

Izvor: Hemed.hr/Zdravlje.kurir.rs

Afazija može biti prvi znak moždanog udara ističu sa Mejo klinike: Zbog ove dijagnoze Brus Vilis je prekinuo karijeru