Slušaj vest

Oporavak nakon srčanog udara podrazumeva redovne medicinske kontrole i usvajanje zdravijih životnih navika koje doprinose očuvanju funkcije srca. Iako se mnogi uspešno oporave, životni vek nakon infarkta može biti skraćen, posebno kod starijih osoba.

Srčani udar se javlja kada srčani mišić ne dobija dovoljno krvi. Bez pravilnog protoka krvi i kiseonika, srčani mišić počinje da odumire, što uzrokuje srčani udar koji može dovesti do trajnog oštećenja srca ako se ne leči pravilno i brzo.

Prema Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv SAD, najčešći uzrok srčanog udara je koronarna arterijska bolest – srčano oboljenje koje uzrokuje nakupljanje plaka u arterijama.

Veći rizik od srčanog udara uzrokuju:

  • visok krvni pritisak
  • visok holesterol
  • dijabetes
  • pušenje i pasivno pušenje
  • gojaznost
  • loša ishrana
  • sedentaran način života

Koji su simptomi srčanog udara i kada potražiti pomoć?

Simptomi srčanog udara mogu varirati od osobe do osobe. Dok su neki simptomi blagi (ili čak nepostojeći), drugi mogu biti teški. Prema Mejo klinici, najčešći simptomi srčanog udara uključuju:

  • bol u grudima
  • vrtoglavicu
  • mučninu
  • bol u ruci ili ramenu
  • hladan znoj
  • kratak dah
  • bol u vratu, vilici ili leđima
shutterstock_2058651743.jpg
Kratak dah jedan je od simptoma infarkta Foto: Shutterstock

Ako primetite bilo kakve simptome srčanog udara, pozovite hitnu pomoć. Čak i ako niste sigurni da li se radi o srčanom udaru, bolje je potražiti pomoć kako bi lekari isključili druge moguće uzroke simptoma.

Očekivani životni vek nakon srčanog udara

Srčani udar povećava rizik od novog infarkta, naročito u prvih 90 dana. Tokom ovog „ranjivog perioda“, naknadni infarkti mogu smanjiti životni vek i do 50 odsto u narednih pet godina.

- Procenjeni rizik od drugog infarkta je 54 odsto, ali kod pacijenata koji ozbiljno pristupe prevenciji i regulišu faktore rizika, on opada na 21odsto. Prevencija može dodati i do 7,5 godina života bez infarkta - kaže Niki Bart, kardiolog.

Statistika očekivanog životnog veka:

  • Stariji od 85 godina imaju najkraći životni vek nakon infarkta
  • Muškarci u proseku dožive prvi infarkt sa 65 godina, žene sa 72 (prema Američkom udruženju za srce)
  • Stariji od 65 godina imaju 3 puta veću verovatnoću da umru od infarkta u poređenju s onima između 18–64 godine
  • Rizik od smrti u prvih 30 dana iznosi 9,4 odsto kod starijih osoba i 3 odsto kod mlađih
  • Mladi s više zdravstvenih problema takođe imaju kraći životni vek

Koliko traje oporavak?

Oporavak je individualan. Kardiolog Stefani Sosije navodi da oporavak zavisi od oštećenja srca i postojanja aritmija.

- Nekim ljudima se srce nikad potpuno ne oporavi, dok drugi, uz terapiju, uspešno održavaju funkciju.

shutterstock_1517780477.jpg
Oporavak od srčanog udara je individualan, zavisi od oštećenja srca Foto: Shutterstock

Bart kaže da oporavak može trajati od 2 nedelje do više od 3 meseca, u zavisnosti od:

  • vrste infarkta
  • terapije
  • brzine reakcije
  • opšteg zdravstvenog stanja

Kako produžiti životni vek nakon infarkta?

Produženje životnog veka nakon srčanog udara moguće je uz doslednu brigu o zdravlju i pridržavanje saveta lekara:

  • Redovni pregledi kod kardiologa
  • Ishrana bogata vlaknima, siromašna zasićenim mastima (voće, povrće, integralne žitarice, orašasti plodovi, riba, živina)
  • 150 minuta fizičke aktivnosti nedeljno (hodanje, lagano vežbanje, plivanje)
  • Ograničiti alkohol i duvan
  • Uključiti se u program srčane rehabilitacije
  • Uzimati propisane lekove (aspirin, lekovi za razređivanje krvi, statini, lekovi za pritisak)
  • Lečiti komorbiditete (holesterol, pritisak, stres, dijabetes)

Kako sprečiti srčani udar?

Srčani udari se mogu sprečiti, ali genetika i nasleđe igraju ulogu.

holesterol shutterstock_2472304905.jpg
Kontrola nivoa holesterola jedan je od ključnih faktora u prevenciji srčanog udara Foto: Shutterstock

- Ako je neko iz porodice imao infarkt u mlađim godinama, uradite preventivne preglede - savetuje Bart.

Faktori koje možete kontrolisati uključuju:

- Optimizacija jednog faktora često pozitivno utiče i na ostale - zaključuje Bart.

Izvor: Miss7zdrava.24sata.hr/Zdravlje.Kurir.rs

Nove smernice za povišen LDL holesterol: Dr Lalić - "Ono što piše na biohemijskim listama nije tačno"