Rak štitne žlezde nije samo ženska bolest: Stručnjaci sa Klinike Mejo razbijaju mitove
Dugo je vladalo mišljenje da žene imaju duplo veću verovatnoću nego muškarci da obole od raka štitne žlezde. Ali nedavna istraživanja pokazuju da se i muškarci suočavaju sa podjednakim rizikom.
Stručnjaci klinike Majo kažu da bi i muškarci i žene trebalo da budu svesni rizika od raka štitne žlezde.
Štitna žlezdaje mala žlezda koja se nalazi na prednjem delu vrata. Ona igra ulogu u regulisanju metabolizma tela. Rak štitne žlezde nastaje kada ćelije u štitnoj žlezdi razviju promene u svojoj DNK.
Širom sveta, rak štitne žlezde je sedmi najčešći rak, pokazuju statistike Globalne opservatorije za rak.
- Većina oblika raka štitne žlezde može se izlečiti, a minimalno invazivna hirurgija može biti opcija, ponekad štedeći veliki deo nekanceroznog tkiva štitne žlezde, kaže dr Erik Mur, hirurg glave i vrata i šef otorinolaringologije u klinici Majo u Ročesteru, Minesota, i medicinski direktor Međunarodne klinike Majo i dodaje:
- Neki karcinomi štitne žlezde, iako ređi, veoma su agresivni i teži za lečenje. Iako se nekada smatralo da se ovi karcinomi ne mogu lečiti, napravili smo veliki napredak u lečenju najagresivnijih od ovih karcinoma, a naša istraživanja i lečenje su napravili transformativne korake u ishodima za naše pacijente sa ovim vrstama raka štitne žlezde.
U većini slučajeva nije poznato šta je uzrokovalo promene DNK koje su pokrenule rak štitne žlezde. Ono što se zna jeste da izlaganje visokim nivoima zračenja, kao što je radioterapija glave i vrata, može povećati rizik, a neke vrste raka štitne žlezde mogu se javljati u porodicama.
U prošlosti se verovalo da žene češće obolevaju od raka štitne žlezde nego muškarci. Međutim, noviji podaci pokazuju da se kod žena često dijagnostikuje manje agresivan, relativno neopasavajući oblik raka štitne žlezde. Kada je u pitanju uznapredovali rak štitne žlezde, rizici su isti i za muškarce i za žene.
- Muškarci su u riziku, a mi ih ne hvatamo toliko često, kaže dr Viktor Bernet, endokrinolog u klinici Majo u Džeksonvilu na Floridi.
Razlog zašto je tako nije jasan. Ali jedna teorija je da su žene proaktivnije u vezi sa svojim zdravljem i redovno posećuju lekara, što dovodi do većeg broja dijagnoza.
- Dakle, u stvarnosti, verovatno nemaju toliko veći rizik nego što smo mislili - objašnjava dr Bernet.
Rak štitne žlezde možda u početku ne izaziva nikakve simptome. Ali kako raste, može izazvati znake i simptome, kao što su otok vrata, promene u glasu, poput povećane promuklosti, bol u vratu i grlu - i otežano gutanje.
Većina ljudi sa rakom štitne žlezde koji zahteva lečenje podvrgnuta je operaciji uklanjanja dela ili cele štitne žlezde. Koju operaciju bi vaš zdravstveni tim mogao da preporuči zavisi od vrste raka štitne žlezde, veličine raka i od toga da li se proširio van štitne žlezde na limfne čvorove . Vaš zdravstveni tim takođe uzima u obzir vaše želje prilikom kreiranja plana lečenja.
Operacije koje se koriste za lečenje raka štitne žlezde uključuju:
Uklanjanje cele ili većeg dela štitne žlezde (tiroidektomija)
Operacija uklanjanja štitne žlezde može uključivati uklanjanje celog tkiva štitne žlezde (totalna tiroidektomija) ili većine tkiva štitne žlezde (skoro totalna tiroidektomija). Hirurg često ostavlja male obode tkiva štitne žlezde oko paratiroidnih žlezda kako bi smanjio rizik od oštećenja paratiroidnih žlezda, što pomaže u regulisanju nivoa kalcijuma u krvi.
Uklanjanje dela štitne žlezde (lobektomija štitne žlezde)
Tokom lobektomije štitne žlezde, hirurg uklanja polovinu štitne žlezde. Lobektomija se može preporučiti ako imate sporo rastući rak štitne žlezde u jednom delu štitne žlezde, nemate sumnjive čvoriće u drugim delovima štitne žlezde i nemate znake raka u limfnim čvorovima.
Uklanjanje limfnih čvorova na vratu (disekcija limfnih čvorova)
Rak štitne žlezde se često širi na obližnje limfne čvorove na vratu. Ultrazvučni pregled vrata pre operacije može otkriti znake da su se ćelije raka proširile na limfne čvorove. Ako je to slučaj, hirurg može ukloniti neke od limfnih čvorova na vratu radi testiranja.
Izvor: newsnetwork.mayoclinic.org/zdravlje.kurir.rs