Slušaj vest

Uzroci mogu varirati od previše kofeina i stresa do ozbiljnih neuroloških stanja koja zahtevaju medicinsku pomoć.

Tremor, ili nevoljni, ritmički tremori mišića, najčešće pogađaju ruke, i iako mogu biti uznemirujući, važno je znati da svako ima blagi, jedva primetan fiziološki tremor. Postaje primetniji i intenzivira se pod uticajem stresa, anksioznosti, umora, nedostatka sna ili nakon konzumiranja stimulansa kao što je kofein.

Takav povećani fiziološki tremor je obično privremen i nije razlog za veću zabrinutost. Na primer, ruke vam se mogu tresti nakon nekoliko šoljica jake kafe, zbog nervoze pre važnog događaja ili ako ste iscrpljeni nakon napornog dana. U većini slučajeva, tremor će se smiriti kada se telo vrati u stanje mirovanja i okidač se ukloni.

Ponekad su uzrok i loše životne navike

Pored opštepoznatih stimulansa i stresa, uzrok tremora ruku može biti i u drugim životnim navikama ili medicinskim stanjima koja su često reverzibilna. Pad nivoa šećera u krvi, poznat kao hipoglikemija, može izazvati tremor, glad i vrtoglavicu, posebno ako ste preskočili obrok. Slični simptomi mogu se javiti i tokom odvikavanja od alkohola.

Pored toga, mnogi lekovi navode tremor kao neželjeni efekat, uključujući neke lekove za astmu, antidepresive, kortikosteroide, pa čak i određene antibiotike. Pored toga, nedostatak određenih hranljivih materija, poput vitamina B12, može uticati na nervni sistem i manifestovati se kao tremor.

vitamin-b12--shutterstock-2203162691.jpg
Nedostatak određenih hranljivih materija, poput vitamina B12, može uticati na nervni sistem i manifestovati se kao tremor. Foto: Shutterstock

Ključni korak u razumevanju uzroka tremora jeste razlikovanje kada se javlja. Lekari obično razlikuju dve glavne kategorije: tremor u mirovanju i akcioni tremor.

  • Tremor u mirovanju, kao što i samo ime sugeriše, javlja se kada su mišići opušteni, kao na primer kada ruke leže u krilu. Najpoznatiji primer je tremor povezan sa Parkinsonovom bolešću, koji se često opisuje kao pokret palca i kažiprsta „brojanja novca“, a obično se smanjuje ili nestaje tokom voljnog pokreta.
  • Akcioni tremor, s druge strane, javlja se tokom pokreta i najčešći je oblik tremora. Dalje se deli na posturalni, koji se javlja prilikom održavanja položaja suprotnog gravitaciji (npr. ispružene ruke), i kinetički, koji se javlja tokom ciljanog pokreta, kao što je prinošenje šolje ustima.

Najčešći neurološki poremećaj koji izaziva akcioni tremor je esencijalni tremor. Iako se često pogrešno povezuje sa Parkinsonovom bolešću, esencijalni tremor je osam puta češći i obično pogađa obe ruke, a može se proširiti i na glavu, glasne žice, uzrokujući drhtav glas ili noge.

Tremor je najizraženiji tokom preciznih zadataka kao što su pisanje, jelo ili vezivanje pertli. Iako uzrok nije u potpunosti poznat, u više od 50 procenata slučajeva ima jaku genetsku komponentu i često se javlja u porodicama. Iako nije opasan po život, može se vremenom pogoršati i značajno narušiti kvalitet života otežavajući svakodnevne zadatke.

Stanja koja zahtevaju pažnju

Iako je esencijalni tremor prvenstveno poremećaj kretanja, tremor ruku može biti i simptom drugih ozbiljnih neuroloških bolesti. Kod Parkinsonove bolesti, tremor obično počinje na jednoj strani tela i postepeno se širi, praćen drugim simptomima kao što su sporost pokreta (bradikinezija), ukočenost mišića i problemi sa ravnotežom.

Multipla skleroza (MS), autoimuna bolest koja oštećuje nervni sistem, takođe može izazvati tremor, kao i oštećenje mozga izazvano moždanim udarom ili traumatskom povredom. U zavisnosti od toga koji deo mozga je pogođen, tremor može imati različite karakteristike.

stitna zlezda shutterstock_1939737898.jpg
Preaktivna štitna žlezda (hipertireoza) ubrzava metabolizam i može izazvati tremor Foto: Shutterstock

Pored neuroloških poremećaja, tremor ruku može signalizirati druge zdravstvene probleme.

  • Preaktivna štitna žlezda (hipertireoza) ubrzava metabolizam i može izazvati tremor, zajedno sa simptomima kao što su ubrzan rad srca, gubitak težine i osetljivost na toplotu.
  • Problemi sa jetrom ili bubrezima takođe mogu dovesti do nakupljanja toksina u telu, što utiče na funkciju mozga i izaziva tremor.

Pošto postoji toliko mnogo mogućih uzroka, ključna je tačna dijagnoza. Vaš lekar će obaviti temeljan neurološki pregled, analizirati kada i kako se vaš tremor javlja i, ako je potrebno, naručiti analize krvi ili testove snimanja kao što su CT skeniranje ili magnetnu rezonancu mozga.

Šta se može učiniti?

Iako ne postoji lek za većinu vrsta tremora, postoji niz tretmana koji pomažu u upravljanju simptomima.

Prvi korak često uključuje promene načina života, kao što je izbegavanje kofeina i alkohola, upravljanje stresom tehnikama opuštanja i dovoljno sna.

U nekim slučajevima, fizička ili radna terapija takođe može pomoći, gde pacijenti uče vežbe za poboljšanje kontrole mišića i koriste prilagođenu opremu, kao što su teže kašike ili čaše, kako bi olakšali svakodnevne zadatke.

Ako primetite da vam se ruke tresu, važno je da ne paničite. Povremeni, blagi tremori su često samo reakcija vašeg tela na umor ili stres. Međutim, ako vaš tremor postane uporan, progresivno se pogoršava, značajno ometa vaše svakodnevne aktivnosti ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima, kao što su slabost, promene u govoru ili problemi sa ravnotežom, ne odlažite posetu lekaru.

Izvor: ordinacija.vecernji.hr/zdravlje.kurir.rs

Kada je drhtanje ruku razlog za brigu? Može ukazivati na nizak šećer, anksioznost, previše kofeina ali i neke ozbiljnije bolesti