Slušaj vest

Usna duplja je početak respiratornog i digestivnog sistema; učestvuje u žvakanju, gutanju, disanju i proizvodnji glasa, a sastoji se od usana, zuba, jezika i tvrdog i mekog nepca. Iako je veoma mali deo ljudskog tela, ima veliki funkcionalni i estetski značaj.

Izrasline u usnoj duplji su najčešće benigne. Mogu biti deo lokalne bolesti ili prezentacija sistemske bolesti. Izrasline se najčešće javljaju kao male ili velike rane i kao bele, crvene ili pigmentisane promene na sluzokoži.

Benigne rane u ustima

Rane u ustima su najčešće rezultat povrede ili imunološkog poremećaja i mogu biti uzrokovane virusnom, bakterijskom ili gljivičnom upalom. Najvažnija karakteristika „benigne rane u ustima“ je da će početi da zarasta i nestaje u roku od deset dana.

Rana koja traje duže od dve nedelje, ne smanjuje se ili se čak povećava, svakako zahteva pažnju i pacijent treba da kontaktira svog lekara opšte prakse ili stomatologa, a ako je potrebno, otorinolaringologa ili maksilofacijalnog hirurga.

Najčešće su rane traumatske; posledica ujeda, ali i posledica opekotina ili efekata zračenja i lečenja (npr. pacijenti koji se podvrgavaju radioterapiji i hemoterapiji nažalost veoma često imaju bolne rane u ustima).

Afte

Aftozni stomatitis karakteriše se pojavom bolnih rana (afti) u ustima. Veruje se da je uzrokovan imunološkim poremećajem organizma. Afte mogu biti:

  • male (sporedne), koje prolaze za pet do deset dana i zarastaju bez ožiljka, ili
  • velike, koje su bolne, traju do šest nedelja i mogu zarastati sa većim ili manjim ožiljcima.

S obzirom na njihovo trajanje i izgled, ponekad ih je teško razlikovati od raka.

Nedostatak vitamina B, folne kiseline i gvožđa u krvi takođe može izazvati slične promene i trebalo bi da bude uključen u rutinsku laboratorijsku analizu afti.

Rana primena steroida (u roku od 24 sata) u obliku masti lokalno nekoliko puta dnevno nakon obroka može skratiti trajanje bolesti i smanjiti težinu simptoma.

ranice na jeziku shutterstock_1984249313.jpg
Imunološki poremećaji mogu da uzrokuju nastanak afti Foto: Shutterstock

Geografski jezik

Geografski jezik je stanje koje veoma često dovodi pacijente kod lekara. Kao što mu ime govori, to je površina jezika koja po izgledu podseća na geografsku mapu - određeni delovi jezika su atrofični, udubljeni, okruženi beličastim uzdignutim područjima, što daje izgled kontinenata okruženih vodom. Izgled se može promeniti nakon nekoliko dana ili nedelja.

Stanje je potpuno bezopasno, pacijenti nemaju simptome osim što kod nekih može izazvati zabrinutost. Lečenje nije potrebno, najvažnije je uveriti pacijenta i objasniti mu prirodu ovog benignog poremećaja.

Izrasline nakon ujeda

Beli izrasline mogu se pojaviti na površinama ujeda, najčešće u predelu obraza, donje usne i bočnih delova jezika, a mogu imati i otiske zuba. Benigni su i bezopasni, ali pošto trajna trauma može biti potencijalno opasna, takvo stanje treba da leči stomatolog ili ortodont.

Gljivične infekcije

Gljivične infekcije usne duplje (oralna kandidijaza) češće se javljaju kod ljudi koji loše održavaju oralnu higijenu, koji koriste proteze, imaju suva usta, kod ljudi sa dijabetesom, koji koriste inhalacione steroide (inhalatori za astmu) i kod ljudi koji se podvrgavaju zračenju i hemoterapiji.

Oralna higijena je osnova za lečenje ove bolesti, a antifungalni lekovi se takođe daju u obliku gelova ili, ređe, kao sistemska terapija.

Oralni lihen planus

Oralni lihen planus je bolest nepoznatog uzroka, koja pogađa oko 2% populacije. Najčešće se manifestuje kao bele linije koje formiraju mrežu, a mogu se pojaviti i rane. Bolest je najčešće asimptomatska i ne zahteva lečenje. Ponekad je neophodna biopsija, posebno ako postoje rane koje dugo ne zarastaju.

pregled-grla--stockphotomaturedoctorcheckingwomanthroatwithmedicalstick1794118597.jpg
Beli izrasline mogu se pojaviti na površinama ujeda, najčešće u predelu obraza, donje usne i bočnih delova jezika Foto: Shutterstock

Leukoplakija i eritroplakija

Leukoplakija je opisni termin koji se koristi za opisivanje belih naslaga u usnoj duplji, koje mogu biti potpuno benigne, ili mogu imati određeni stepen displazije, tj. mogu biti prekancerozne, preteče raka, u malom procentu.

Eritroplakija je termin koji se koristi za opisivanje područja oralne sluzokože koja su crvena. Za razliku od leukoplakije, koja je obično benigna, smatra se da će do 90% eritroplakije napredovati u rak, pa se takve crvene mrlje i naslage u usnoj duplji moraju biopsirati.

Ukratko o raku usne duplje

Rak usne duplje je najčešće rezultat štetnih efekata pušenja i konzumiranja alkohola. Najčešće izgleda kao mala ili velika rana koja ne zarasta. U početku je bezbolna, ali kasnije se javljaju krvarenje i bol. Može zahvatiti i dublje strukture ispod sluzokože, mišiće, pa čak i kosti.

Lečenje raka usne duplje je hirurško, uklanjanjem obolelog tkiva. Zračenje se ponekad koristi nakon operacije.

Većina izraslina u usnoj duplji potpuno bezopasna, benigna i asimptomatska. Međutim, izrasline, posebno rane koje ne teže da zarastu nakon dve nedelje, zahtevaju posebnu pažnju i pregled lekara.

Izvor: adiva.hr/zdravlje.kurir.rs

Riba i zube i sluzokožu: Ako imate afte, pokušajte da promenite pastu za zube