Slušaj vest

Skoro svaka osoba se u nekom periodu života susretne sa bolom u leđima. Nekad je u pitanju istegnuće mišića tokom vežbanja, podizanje tereta ili pogrešan pokret. Međutim, kada tegobe traju duže od 12 nedelja, reč je o hroničnom bolu u leđima. Njegovo dijagnostikovanje i lečenje može biti znatno složenije.

Kako objašnjava Kristofer Morin, fizioterapeut iz bolnice Spolding, koja je u sastavu Univerziteta Harvard, uzrok hroničnog bola ponekad je teško precizno utvrditi, jer može da potiče iz više različitih struktura u telu. Evo kako izgleda put dijagnostike i terapije.

Procena stanja i terapijske opcije

Prvi korak je pregled kod lekara. On će vas pitati za simptome i ranije zdravstvene probleme, pregledati leđne mišiće i kičmu i zamoliti vas da se krećete na određene načine kako bi proverio da li postoji bol, ukočenost, slabost, trnjenje ili poremećeni refleksi

bol-u-ledjima-shutterstock-1712713207.jpg
Bol, ukočenost, slabost, trnjenje ili poremećeni refleksi su neki od simptoma Foto: Shutterstock

Ako postoji sumnja na promene na pršljenovima ili nervima, lekar će predložiti dodatne analize - rendgen, magnetnu rezonancu, skener, PET skener, kao i laboratorijske analize, elektromiografiju ili studije provodljivosti nerava.

Uz povredu, najčešći uzroci hroničnog bola u leđima su fibromijalgija, degenerativna bolest diskova, spondilitis, prelomi pršljenova zbog osteoporoze i spinalna stenoza.

Akutni bol u leđima

Akutni bol obično nastaje usled povrede tokom vežbanja, podizanje tereta ili pogrešnog pokreta. Najčešće se smiri uz odmor i tople ili hladne obloge. Lekar može da preporuči i preparate koji se kupuju bez recepta, sredstva za lokalnu primenu ili lekove protiv bolova, poput paracetamola, ili nesteroidne antiinflamatorne lekove (ibuprofen, naproksen, aspirin), koji olakšavaju i bol i upalu.

Terapija zavisi od dijagnoze, ali se obično počinje konzervativnim pristupima: lekovima protiv bolova, fizikalnom terapijom i komplementarnim metodama poput akupunkture, kiropraktike, joge ili masaže. Promene životnih navika, kao što su redovno kretanje, smanjenje viška kilograma i ishrana bogata namirnicama koje smanjuju upalu, takođe mogu da pomognu.

mlada žena u crnom trikou praktikuje jogu, vežba kolena ka grudima
Ljudi često kombinuju više metoda dok ne otkriju šta im najviše pomaže Foto: Shutterstock

Tehnike za upravljanje stresom ponekad olakšavaju podnošenje bolnih faza. U zavisnosti od nalaza, lekar može da uputi pacijenta ortopedu, reumatologu ili specijalisti za bol.

- Ljudi često kombinuju više metoda dok ne otkriju šta im najviše pomaže. To je proces koji zahteva vreme i individualni pristup - kaže Morin. 

Ako konzervativne mere ne pomažu, slede opcije poput jačih lekova, kortikosteroidnih injekcija, specijalizovanih terapija i, ukoliko je potrebno, operacije, napominje fizioterapeut i pojašnjava najčešće uzroke hroničnog bola u leđima.

Uticaj životnih navika

Promene životnih navika mogu značajno da ublaže dugotrajni bol. Istraživanje objavljeno u septembru 2024. pokazalo je da 20 minuta aktivnosti umerenog do snažnog intenziteta dnevno, uz smanjenje sedenja za oko 40 minuta, može da spreči pogoršanje bola. Pored toga, gubitak viška kilograma smanjuje pritisak na kičmu i upalne procese.

Ishrana bogata antioksidantima - polifenolima iz bobičastog voća, tamnozelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, mahunarki i integralnih žitarica - može da smanji upalu i učestalost pogoršanja. Omega-3 masne kiseline iz maslinovog ulja, lanenog ulja i masne ribe takođe imaju protivupalni efekat.

Fibromialgija

Fibromialgija izaziva rasprostranjen bol i umor. Pored leđa, mogu da bole vrat, ramena, kolena, laktovi i trup, a određene tačke na telu posebno su osetljive.

Terapija: FDA je odobrila duloksetin, pregabalin i milnacipran za fibromijalgiju. Niski dozi amitriptilina često se koriste da smanje bol i poboljšaju san, iako lek nije zvanično odobren za ovu indikaciju.

Degenerativna bolest diskova

Ova prirodna posledica starenja utiče na diskove između pršljenova. Kako disk propada, njegov unutrašnji deo može da se pomeri i pritisne kičmenu moždinu ili nerve (hernija diska). Disk može toliko da se istanji da pršljenovi počnu da se dodiruju. Bol se obično pojačava pri savijanju i rotaciji.

ukočen vrat shutterstock_2043235259.jpg
Diskus hernija vrata se manifestuje bolom, koji se može širiti ka ramenima, rukama i prstima Foto: Shutterstock

Terapija: Lekar može da prepiše paracetamol, NSAIL, lekove za neuropatski bol ili miorelaksanse. Nekad se daju i ciljane kortikosteroidne injekcije. Ako tegobe napreduju i ometaju svakodnevni život, operacija može da oslobodi pritisak na nerve. Najbrži oporavak postiže se minimalno invazivnim tehnikama, poput diskektomije.

Spondiloza

Spondiloza je oblik artritisa koji izaziva zapaljenje i oštećenje kičmenog stuba. Pored bola u leđima, može da se javi i bol u karlici i kukovima.

Terapija: Ako NSAIL ne pomažu, slede biološki lekovi poput adalimumaba ili infliksimaba.

Bolovi u donjem delu leđa
Bol izazvan spondilozom može da se javi i u karlici i kukovima Foto: Shutterstock

Osteoporoza

Sama po sebi osteporoza ne izaziva bol, ali povećava rizik od preloma pršljenova, što vodi do jakog bola u leđima. 

Terapija: Osim analgetika, koriste se privremeni ortopedski steznici i kalcitonin. Važno je obezbediti dovoljno vitamina D, kalcijuma i izbegavati padove. Postoje lekovi koji održavaju ili povećavaju gustinu kostiju.

Spinalna stenoza

U spinalnoj stenozi sužava se kičmeni kanal, pa nervi mogu da budu pritisnuti. To izaziva bol, utrnulost i slabost u leđima i nogama. Tegobe se pojačavaju pri stajanju i hodu, a smanjuju pri sedenju ili naginjanju unapred.

Terapija: Preporučuje se da osoba ostane aktivna. Lekar može da propiše jače analgetike ili miorelaksanse. Operacija se radi ako se tegobe pogoršavaju ili se javi slabost u nogama.

Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs

Kako čuvati kičmu da nas ne zaboli? Fizioterapeut otkriva 10 ključnih koraka