Slušaj vest

Svetski dan anafilakse obeležava se 21. novembra radi podizanja svesti o jednoj od najopasnijih alergijskih reakcija koja može da ugrozi život u roku od nekoliko minuta. Anafilaksa nastaje naglo i iznenada, najčešći okidači su hrana, lekovi i ubod insekta i zahteva brzo prepoznavanje i hitnu intervenciju.

Simptomi mogu da se jave već nakon nekoliko sekundi ili minuta nakon kontakta sa alergenom, ali ponekad i tek satima kasnije. Obično se javljaju kao koprivnjača, oticanje usana, jezika ili grla, otežano disanje, bol u grudima, vrtoglavica, pad krvnog pritiska i gubitak svesti.

Ključni koraci prve pomoći

  • Ako prepoznate neke od znakova, od oticanja i osipa do gušenja i osećaja pada, odmah reagujte.
  • Primena adrenalina (autoinjektor) je jedini efikasan oblik prve pomoći kada se razvije anafilaktička reakcija. Preporučuje se da osoba koja zna da je u riziku ima kod sebe najmanje jedan autoinjektor, a još bolje dva i da oni u njenom okruženju znaju kako ga koristiti.
  • Kod osobe koja gubi svest, treba je postaviti u takozvani koma-položaj: ležeći položaj, na desni bok, sa glavom okretnutom u stranu i donjim ekstremitetima blago podignutim. Izuzetak su osobe koje se guše, njima može da pomogne sedeći položaj. Odmah pozovite hitnu pomoć i naglasite da se radi o mogućoj anafilaksi.
  • Nakon što je akutna reakcija zaustavljena, vrlo je važno da osoba i njeno okruženje budu edukovani o potencijalnim alergenima, da se alergen izbegava i da budu spremni na ponovnu epizodu. Takođe, i okruženje mora da zna kako da reaguje u slučaju ponovne pojave simptoma.
anafilaksa shutterstock_174165263.jpg
Osobe u okruženju takođe bi trbalo da budu obučene za primenu adrenalina Foto: Shutterstock

Zašto je ovo bitno

Čak i kada je osoba već imala blagu alergijsku reakciju, mogućnost prelaska u anafilaksu postoji. A činjenica da simptomi ponekad nestanu, pa se posle sat-dva vrate, dodatno komplikuje situaciju.

U Srbiji i regionu sve je veći broj pacijenata sa alergijama, pa je svest o rizičnim stanjima i merama prevencije od ključne važnosti.

Šta vi možete da uradite

Ako vi ili neko u vašem okruženju ima dijagnostikovanu alergiju sa rizikom od anafilakse, obavezno imatje autoinjektor, znajte šta je vaš alergen, informišite prijatelje i porodicu i razgovarajte sa lekarom o planu za hitne slučajeve. Takođe, upoznajte se sa prvim znacima i što pre reagujete, jer su veće šanse za uspešno zbrinjavanje.

Ovaj dan je podsetnik da je anafilaksa hitno stanje u kome brza reakcija doslovno spasava život.

4 faze anafilakse, najopasnije alergijske reakcije: Doktorka otkriva kako da pružite prvu pomoć sebi i drugima