Slušaj vest

Ona se u velikoj većini slučajeva izvodi minimalno invazivnom metodom i donosi trajno olakšanje od bolnih simptoma.

Preporuka za laparoskopsku holecistektomiju najčešće je zbog žučnih kamenaca koji izazivaju probleme. Ove male naslage mogu izazvati jak bol, poznat kao bilijarna kolika, upala žučne kese (holecistitis), blokada žučnih kanala ili čak pankreatitis. Iako promene u ishrani, poput izbegavanja masne hrane, mogu privremeno ublažiti simptome, jedino trajno rešenje je hirurško uklanjanje žučne kese, organa koji nije neophodan za normalno varenje.

Nakon uklanjanja, žuč koju proizvodi jetra će jednostavno direktno teći u tanko crevo, a telo se veoma brzo prilagođava ovoj promeni. Operacija se preporučuje kako bi se sprečile buduće komplikacije i kako bi se otklonio uzrok bola, a ne samo njegovi efekti.

Operacija traje do 90 minuta

Sam postupak, poznat kao laparoskopska holecistektomija, izvodi se pod opštom anestezijom, što znači da pacijent spava i ne oseća ništa. Hirurg pravi nekoliko, obično četiri, veoma malih reza na abdomenu, od kojih nijedan nije veći od jednog centimetra. Laparoskop, tanak instrument sa kamerom na vrhu, ubacuje se kroz jedan od ovih rezova, koji prenosi slike unutrašnjosti abdomena na monitor u operacionoj sali.

Da bi se obezbedila bolja vidljivost i više prostora za rad, hirurg prvo naduva trbušnu duplju gasom, ugljen-dioksidom. Specijalizovani, dugački instrumenti se ubacuju kroz preostale rezove kako bi se žučna kesa pažljivo odvojila od jetre i žučnih kanala, a zatim se uklanjaju kroz jedan od rezova. Čitav postupak obično traje između 60 i 90 minuta.

kamen-u-zuci-shutterstock-1493782970.jpg
Preporuka za laparoskopsku holecistektomiju najčešće je zbog žučnih kamenaca koji izazivaju probleme Foto: Shutterstock

Prednosti laparoskopske metode

Najveća prednost laparoskopske metode je znatno brži i lakši oporavak u poređenju sa klasičnom otvorenom operacijom. Pošto su rezovi minimalni, postoperativni bol je znatno manji i lako se kontroliše uobičajenim lekovima protiv bolova. Mnogi pacijenti takođe osećaju bol u ramenu, što je bezopasna i prolazna posledica zaostalog gasa koji iritira dijafragmu, a ova nelagodnost obično nestaje u roku od 24 do 48 sati.

Većina pacijenata ide kući istog dana ili dan nakon operacije, čim mogu da piju tečnost i hodaju bez pomoći. Ožiljci su minimalni i vremenom postaju jedva vidljivi, što je takođe značajna estetska prednost.

Potpuni povratak svakodnevnim aktivnostima se obično očekuje u roku od nedelju ili dve. Lekari preporučuju lagane vežbe i hodanje što je pre moguće kako bi se stimulisala cirkulacija i sprečile komplikacije poput stvaranja krvnih ugrušaka. Međutim, težak fizički rad i dizanje tegova treba izbegavati četiri do šest nedelja.

Što se tiče ishrane, preporučuje se da se prvih nekoliko dana počne sa laganom i hranom sa niskim sadržajem masti, a zatim postepeno uvodi redovna hrana. Iako dugoročna ograničenja u ishrani obično nisu neophodna, neki ljudi mogu otkriti da masna ili pržena hrana privremeno izaziva probleme sa varenjem poput dijareje.

Hirurzi operišu pacijenta na operacionom stolu
Hirurzi tokom operacije našli strano telo u abdomenu pacijenta Foto: Shutterstock

Da li je operacija opasna i šta ako laparoskopija nije opcija?

Iako je laparoskopska holecistektomija izuzetno bezbedna procedura, kao i svaka operacija, postoji mali rizik od komplikacija. One su retke i mogu uključivati krvarenje, infekciju, povredu okolnih struktura kao što su žučni kanal ili crevo i curenje žuči. U veoma malom broju slučajeva, hirurg može tokom laparoskopske operacije odlučiti da je bezbednije preći na otvoreni postupak.

To se dešava ako postoji izuzetno jaka upala, adhezije od prethodnih operacija ili ako anatomija nije dovoljno jasna. Važno je naglasiti da prelazak na otvorenu operaciju nije komplikacija, već odluka koju donosi hirurg u najboljem interesu bezbednosti pacijenta.

Kada bi trebalo da posetite lekara?

Nakon otpusta kući, ključno je pratiti svoje stanje i posetiti lekara ako primetite bilo koji od znakova upozorenja. Trebalo bi da potražite medicinsku pomoć ako dobijete temperaturu (iznad 38,5 °C), osetite jake bolove u stomaku koji ne reaguju na lekove ili primetite da su vam koža ili beonjače požuteli (žutica).

Takođe, alarmantni znaci su uporna mučnina i povraćanje koji vas sprečavaju da unosite tečnost, kao i crvenilo, otok, gnojni ili krvavi iscedak iz hirurških rana. Pravovremena reakcija je ključna za uspešan oporavak.

Izvor: ordinacija.hr/zdravlje.kurir.rs

Šta jesti ako imate probleme sa žučnom kesom? Namirnice koje pomažu i one koje škode