Slušaj vest

Srčani udar, srčana slabost ili moždani udar često se opisuju kao događaji koji se dešavaju „iznenada“, bez ikakvog upozorenja. Međutim, velika nova studija pokazuje da se u ogromnoj većini slučajeva znaci rizika mogu uočiti mnogo ranije, čak i kod ljudi koji sebe smatraju relativno zdravima.

Istraživanje, objavljeno krajem  septembra ove godine u Journal of the American College of Cardiology, pokazalo je da je gotovo svaka osoba koja je prvi put doživela srčani udar, srčanu slabost ili moždani udar imala bar jedan od četiri ključna faktora rizika pre nego što se bolest ispoljila. Reč je o povišenom krvnom pritisku, visokom holesterolu, povišenom šećeru u krvi ili sadašnjem ili ranijem pušenju

starija žena sama meri krvni pritisak u kuhinji
Visok krvni pritisak se pokazao kao najučestaliji faktor rizika Foto: Shutterstock

Studija je obuhvatila više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i gotovo 7.000 ispitanika u Sjedinjenim Američkim Državama. Svi učesnici redovno su prolazili zdravstvene preglede, a istraživači su ih pratili i do dvadeset godina. Rezultati su pokazali da je više od 99 odsto onih kod kojih se kasnije razvila koronarna bolest srca, srčana slabost ili moždani udar imalo bar jedan od navedenih faktora rizika pre postavljanja dijagnoze.

Zašto upozorenja često ostaju neprimećena

Najčešći među njima bio je povišen krvni pritisak. On je zabeležen kod više od 95 odsto ispitanika u Koreji i 93 odsto u SAD koji su kasnije dobili neku od ovih dijagnoza. Autori studije naglašavaju da se u mnogim slučajevima nije radilo o jasno dijagnostikovanoj hipertenziji, već o vrednostima koje su bile „na granici normale“, ali su dugoročno ipak opterećivale krvne sudove i srce.

Najvažniji faktori rizika za infarkt i šlog

*Povišen krvni pritisak

*Povišen holesterol
*Povišen šećer u krvi i dijabetes
*Pušenje, sadašnje ili ranije
*Gojaznost, posebno u predelu stomaka
*Nedostatak fizičke aktivnosti
*Nezdrava ishrana bogata solju, šećerom i zasićenim mastima
*Hronični stres
*Porodična istorija srčanih i moždanih udara
*Starije životno doba

Slično važi i za šećer u krvi i holesterol. Blago povišene vrednosti često ne izazivaju tegobe i lako ostaju zanemarene, ali s vremenom doprinose postepenom oštećenju krvnih sudova. Čak se i bivši pušači ubrajaju u rizičnu grupu, jer posledice pušenja mogu da traju godinama nakon prestanka.

holesterol
Blago povišene vrednosti šećera i holesterola često ne izazivaju tegobe i lako ostaju zanemarene Foto: Shutterstock

Poruka ove studije nije da se ljudi zastraše, već da se razbije mit o „srčanim događajima iz vedra neba“. Kod većine obolelih telo je godinama slalo signale upozorenja, ali su oni ostajali neprepoznati ili potcenjeni. Upravo zato autori ističu značaj redovnih preventivnih pregleda, jer se ključni faktori rizika mogu uočiti mnogo pre nego što dođe do ozbiljnih posledica.

Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs

Srčani udar može se javiti i bez začepljenja arterija: Tri puta je češći kod žena, a evo zbog čega nastaje