Jedanaest najčešćih pitanja o holesterolu: Zašto je tihi problem i kako ga držati pod kontrolom?
Jednostavan test krvi može se utvrditi da li imate povišene nivoe holesteola.
Šta se smatra opasno visokim holesterolom?
Može vam biti dijagnostikovan granično povišen ili visok holesterol ako rezultati analize krvi pokažu:
- ukupni holesterol viši od 200 miligrama po decilitru (mg/dL)
- LDL („loš“) holesterol viši od 100 mg/dL
- trigliceride iznad 150 mg/dLanaliza
- HDL („dobar“) holesterol niži od 40 mg/dL
Šta ovi brojevi zapravo znače za vaše zdravlje?
Iako povišen holesterol ne izaziva simptome koje biste primetili iz dana u dan, on znači da ste u riziku od srčanih bolesti — ili da ih već imate — koje su jedan od vodeći uzrok smrti i kod žena i kod muškaraca.
Želite da saznate više? Evo odgovora na 11 najčešćih pitanja o povišenom holesterolu.
Kako povišen holesterol utiče na organizam?
Povišen holesterol može dovesti do zadebljanja i suženja arterija. Nakupljanje plaka — kombinacije holesterola, masti, otpadnih produkata ćelija, kalcijuma i fibrina (proteina koji pomaže zgrušavanje krvi) — može da smanji ili potpuno blokira protok krvi kroz arterije. Zato je holesterol važan: nedovoljan dotok krvi do mozga ili srca može dovesti do moždanog ili srčanog udara.
Zašto imam povišen holesterol?
Kod mnogih ljudi način života ima veliku ulogu u razvoju ovog stanja.
- Često je u pitanju kombinacija ishrane, nivoa fizičke aktivnosti i genetske sposobnosti organizma da proizvodi holesterol - kaže dr Radž Khandvala, kardiolog i direktor edukacije iz oblasti kardiovaskularnog zdravlja u bolnici Cedars-Sinai u Los Anđelesu.
Prekomerna telesna težina i pušenje takođe povećavaju rizik od povišenog holesterola.
Kako je moguće da imam povišen holesterol ako se zdravo hranim? Da li je genetika u pitanju?
Ako se hranite zdravo i redovno vežbate, a i dalje imate povišen holesterol, vaša DNK može imati veći uticaj nego način života. U pitanju je porodična hiperholesterolemija, nasledni poremećaj koji uzrokuje visok holesterol.
Nažalost, prema podacima organizacije Family Heart Foundation, čak 90 odsto ljudi sa ovim stanjem ne zna da ga ima. Provera holesterola jedini je način da se ovaj poremećaj otkrije. Zbog toga Američka akademija za pedijatriju preporučuje da sva deca imaju bar jedan skrining holesterola između 9. i 11. godine.
Ako vam je LDL iznad 100 mg/dL, već se smatra povišenim. Ako je iznad 190 mg/dL, moguće je da imate porodičnu hiperholesterolemiju, prema vodećim kardiološkim udruženjima kao što su Američko udruženje za srce i Američki koledž za kardiologiju. Ako jedan roditelj ima FH, postoji mogućnost da ga ima i dete.
Otkrivanje i lečenje porodične hiperholesterolemij izuzetno je važno, jer ovo stanje nosi 20 puta veći rizik od srčanih bolesti.
Kako mogu prirodno da snizim holesterol?
Kod mnogih ljudi, promene svakodnevnih navika mogu značajno da snize holesterol.
- Postoji niz promena u načinu života koje se mogu uvesti, pre svega u ishrani i fizičkoj aktivnosti - kaže dr Khandvala.
Započnite sa ishranom zdravom za srce: smanjite unos crvenog mesa i punomasnih mlečnih proizvoda, koji sadrže zasićene masti koje podižu holesterol. Umesto toga, fokusirajte se na nemasne proteine — piletinu, ćuretinu, ribu — i povećajte unos rastvorljivih vlakana iz voća, povrća i ovsa.
Aerobna fizička aktivnost većinu dana u nedelji takođe može pomoći u snižavanju holesterola.
Može li povišen holesterol da izazove umor?
Povišen holesterol obično ne izaziva umor, ali može dovesti do srčanih oboljenja, poput koronarne bolesti srca, koja ga mogu izazvati. Kod ovog stanja, višak LDL holesterola stvara plak u malim arterijama srca, zbog čega se one sužavaju i gube elastičnost. To smanjuje protok krvi, što može izazvati umor, otežano disanje i bol u grudima.
Ako uzimate statine, moguće nuspojave mogu uključivati umor, kao i gubitak pamćenja, zaboravnost i konfuziju, iako su ove pojave veoma retke. Ukoliko primetite slične simptome, obavezno se obratite lekaru.
Može li povišen holesterol izazvati moždani udar?
Ako imate povišen holesterol, imate i povećan rizik od moždanog udara zbog viška holesterola u krvi. LDL holesterol se taloži u arterijama i usporava ili blokira dotok krvi bogate kiseonikom i hranljivim materijama do mozga. Suženje i ukrućenje arterija može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka, koji, ako dospeju do mozga, mogu izazvati moždani udar.
Moždani udar je peti vodeći uzrok smrti i jedan od glavnih uzroka invaliditeta, ali je u velikoj meri moguće sprečiti ga — a održavanje holesterola pod kontrolom jedan je od ključnih koraka.
Da li ću se zbog povišenog holesterola osećati loše?
Kod većine ljudi povišen holesterol nema nikakve simptome. Međutim, ako dovede do nakupljanja plaka u većim arterijama srca, može se razviti koronarna bolest, koja se manifestuje stezanjem u grudima, bolom u grudima, nepravilnim srčanim ritmom i kratkim dahom, što može izazvati osećaj iscrpljenosti.
Mnogi ljudi nisu svesni da imaju koronarnu bolest srca sve dok ne dožive srčani udar. Za njih je to prvi znak da su godinama imali povišen holesterol.
Preporučuje se kontrola holesterola svake četiri do šest godina, počev od 20. godine, a češće kod osoba sa povećanim rizikom. Ako su vrednosti povišene, moguće je smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara pravilnom ishranom, redovnim vežbanjem i, po potrebi, uzimanjem terapije.
Može li povišen holesterol izazvati erektilnu disfunkciju?
Smatra se da povišen holesterol sam po sebi ne izaziva erektilnu disfunkciju, ali sužene arterije pune plaka mogu, jer je dobar protok krvi neophodan za erekciju. Previše holesterola može uticati i na proizvodnju testosterona, kao i azot-monoksida, koji pomaže opuštanje tkiva penisa. Ovi faktori mogu doprineti erektilnoj disfunkciji.
Dobra vest je da je kod starijih muškaraca sa povišenim holesterolom i erektilnom disfunkcijom uzimanje statina povezano sa značajnim poboljšanjem seksualne funkcije.
Da li stres izaziva povišen holesterol?
Iako stres nije glavni uzrok povišenog holesterola, može imati uticaj na njegove vrednosti. Istraživanja su pokazala da je kod osoba koje su pod stresom zbog posla ili ličnih konflikata viši nivo stresa povezan sa povišenim holesterolom.
Takođe, kada ste pod stresom i u žurbi, manje je verovatno da ćete se pridržavati zdravih navika, poput pravilne ishrane i vežbanja. Redovna fizička aktivnost ima snažan zaštitni efekat.
Kada je potrebno lečiti povišen holesterol lekovima?
Ako ste imali srčani ili moždani udar, imate dijabetes ili vam je dijagnostikovan nasledni povišen holesterol, potrebno je da uzimate jedan ili više lekova za snižavanje holesterola, uz pažljivu ishranu i fizičku aktivnost.
- Statini imaju ogroman efekat u snižavanju LDL holesterola - kaže dr Khandvala.
Pored statina, postoje i drugi lekovi, kao što su fibrati, niacin, PCSK9 inhibitori, sekvestranti žučnih kiselina i inhibitori apsorpcije holesterola.
Da li je moguće živeti dugo sa povišenim holesterolom?
Nelečeni ili nedovoljno lečeni povišen holesterol povezan je sa kraćim životnim vekom zbog povećanog rizika od srčanog i moždanog udara. Ipak, moguće je živeti dugo uz povišen holesterol ako se pridržavate zdravog načina života i uzimate terapiju kada je potrebna.
Prema istraživanjima, zdrav način života — koji podrazumeva nepušenje, umerenu fizičku aktivnost, održavanje zdrave telesne težine i pravilnu ishranu — povezan je sa prosečno 14 godina dužim životom kod žena i 12 godina kod muškaraca.
Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs
Šta se dešava sa vašim telom kada imate visok LDL holesterol? Utiče na varenje, endokrini i nervni sistem, a evo i kako